1. novembar 2012.1. nov 2012.
SEĆANjA NA STARI ŠABAC

TRAGATI, ČUVATI I SAČUVATI

U traganju i iščekivanju novih saznanja, godine prosto lete i ono što je danas ,,novo“ vrlo brzo postaje deo prošlosti i neminovno odlazi u zaborav. Nikada ne znam na kakav ću nov podatak ili fotografiju naleteti i tako već četiri decenije a novih podataka o starim zbivanjima ima još puno, puno. Danas kada je tempo života sve brži a broj dnevnih zbivanja u gradu daleko veći u odnosu na neka ranija vremena Šabac bi trebao da ima desetine hroničara koji bi sve to zabeležili i čuvali za budućnost. Moramo priznati da ima i onih koji bi voleli da se neke stvari što pre zaborave. Srećom praksa je pokazala da istina kad tad ispliva na površinu. Na žalost, mislim da ćemo za budućnost malo ostaviti zabeleženog od ovog izobilja događaja iz tehničkih raloga.
Današnje nove tehnologije jesu brze ali nisu trajne a starim vreme trajanja ističe. Trajnost video kaseta bliži se kraj , kolor negativ filmova je svega nekoliko godina, kolor fotografija oko 30 godina, digitalnih zapisa na diskovima 10 -15 godina u zavisnosti od kvaliteta CD i brzine rezanja. Podaci o trajnosti digitalnih podataka orijentacioni su i mi danas nemamo sigurni medij na kojem bi mogli da zabeležimo i sačuvamo sliku i ton za narednih 100 godina. Sve ovo navodim iz ličnog iskustva i nažalost problema. VHS kasete koje sam snimao pre 30 godina sada prebacujem na diskove jer na video trakama već počinje demagnetizacija i slika gubi kvalitet. Negativ kolor filmovi stari 10 godina već su izbledeli. Magnetofonske trake stare 30 godina još su sačuvane (zavisno od kvaliteta) ali kod njih dolazi do mešanja audio kanala. Vreme je pokazalo i dokazalo da su najtrajniji audio zapisi na gramofonskim pločama i fotografski zapisi na crno belim filmovima. Danas mi te filmove i foto papir na žalost ne koristimo. Treba znati da je fotografija večna samo ako se crno bela fotografija hemijski obradi da bude u sepiji. Taj dodatni postupak već izrađene crno bele fotografije zove se toniranje. Korišćen je kod nas do oko 1980. kada je kolor fotografija počela da potiskuje crno belu. Sličnom tehnikom su rađene one stare fotografije braon boje, snimljene od pre 1900. - 1940. godine. Tonirane fotografije se mogu unuštiti samo mehanički. U njima su zaustavljeni svi hemijski procesi , koji u drugim fotografijama traju sve do njihovog uništenja, odnosno gubitka slike na foto papiru. Treba da znate da od današnjih kolor fotografija za pedeset godina ostaće samo bleda žućkasta slika. Isti slučaj je i sa filmskim snimcima. Gledajte tv emisiju ,,Trezor“ ili stare kolor filmove snimane pre četrdeset, pedeset godina i uočićete znatno smanjenje kolora. Vek očuvanja kolora kod dija filmova daleko je duži nego kod kolor negativa ali njih kod nas nema u prodaji.
Kada sve ovo sagledamo možemo da konstatujemo da su nam one stare tehnologije omogućile da danas vidimo kakvi su nam bili dedovi i pradedovi. Štamparska tehnika je trajnija od fotografske ali ona izlazi iz okvira naših materijalnih mogućnosti. Uslovi čuvanja starog arhivskog materijala na navedenim dedijima kao što su svetlost, temperatura, valažnost vazduha, posebna su priča. Možemo samo očekivati otkriće neke nove tehnologije koja će nam omogućiti da naše video i audio zapise duže ili večno sačuvamo. Zbog svih tih problema ja moram da čuvam arsenal starih, materijalno bezvrednih video rekordera, magnetofona, kino projektora za razne filmske formate, kako bi stare zapise prebacio u digitalni format. Sva ta tehnička sredstva moraju povremeno da se stave u funkciju radi očuvanja mehanizma.
Biti hroničar ne znači samo prikupljati podatke već ih i sačuvati za budućnost. Postoje cele studije o čuvanju video i audio zapisa a ovaj tekst sam napisao da bih vam skrenuo pažnju na trajnost onoga što beležite sa željom da vam ostane trajna uspomena. Vaše današnje divne kolor fotografije nakon dvadeset, trideset godina imaće samo jednu boju, kao moje koje sam snimio 1983. godine u Mačvi na Bubanji. Ali nemojte da se razočarate zbog ove bolne istine. Snimajte i dalje ali čuvajte fotografije od svetla i vlage. Problem očuvanja je isti u celom svetu i vremenom će morati biti rešen.
Najstarije fotografije koje su po mom saznanju snimljene u Šapcu stare su oko 143 godine i nalaze se u Narodnoj biblioteci Srbije. Upoređivao sam tri fotografije iz 1869. godine snimljene pred crkvom u Šapcu, mesto odnosno uglove snimanja, ličnosti na fotografijama i potpis fotografa i došao do sledećeg zaključka.
Sve tri fotografije snimio je češki fotograf M. Klempfner. Na dva snimka jasno se vidi velika kapija na ulasku u Šabačku crkvu. Ispod tri prozora vidi se mermerna ploča koja i danas postoji na zidu prema ulici. Na jednoj od fotografija je ime češkog fotografa Morisa Klempfnera koji je u Srbiji fotografisao polovinom 19. veka. Srbiju napustio 1878. godine. Oblik venca na kamenoj kapiji govori da su snimci napravljeni sa malim vremenskim razmakom i iz iz istog ugla. Jedna od fotografija prikazuje svadbu. Obratite pažnju na odeću muškaraca. Mladenci se nalaze u prvom planu fotografije dok ispod kapije stoji muškarac u crnoj uniformi sa uprtačima kajiša na kojem se nalazi poduži nož. Prva uniformisana i naoružana lica u Šapcu bili su noćni stražari koje je ustanovio Dimitrije Glavinić, predsednik grada Šapca od 1866. do 1867. godine. Na fotografiji sa natpisom M. Klempfner i drugoj rađenoj kao vinjeta nalaze se iste osobe. U sredini je knjaz i prvi kralj Srbije Milan Obrenović VI nakon što je Srbija stekla nezavisnost 1878. godine. Oko njega su članovi Namesništva jer je Milan u to vreme bio maloletan. Kralj Milan Obrenović, unuk Jevrema Obrenovića, rođen je 1854. godine. Desno od Milana stoji njegov p. pukovnik, a dalje desno je episkop šabačko ““ valjevski Mojsej od 1868. do 1874g. ( pre monašenja Maksim Veresić ). Ovo je prvi put da se ove stare fotografije objavljuju na stranicama šabačke štampe. Četvrta fotografija na kojoj je prikazana šabačka tvrđava verovatno je iz istog perioda i od istog fotografa. Ove najstarije fotografije snimljene u Šapcu sačuvane su od propadanja zahvaljujući tome što su rađene u tehnici sepije. Vi snimajte i dalje, jer ono što nije zabeleženo, nije se ni dogodilo.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa