Prva AI konferencija 8. oktobra u Hotelu „Sloboda“
Događaj koji predstavlja Technology & Business Forum namenjen je privrednicima i menadžerima koji žele konkretne primere primene veštačke inteligencije u poslovanju
Prva AI konferencija u Šapcu biće održana 8. oktobra u Hotelu „Sloboda“ od 11 sati. Događaj koji predstavlja Technology & Business Forum namenjen je privrednicima i menadžerima koji žele konkretne primere primene veštačke inteligencije u poslovanju.
Kako ističe organizator i jedan od predavača Zoran Jovanović, fokus je na praktičnoj primeni veštačke inteligencije u firmama i organizacijama.
-Prvenstveno ćemo govoriti o tome kako se sistem veštačke inteligencije implementira u firmu i kako se radi sa ljudima u tom procesu, jer prihvatanje novih tehnologija, ako se ne uradi na pravi način, može da bude kamen spoticanja. Zatim, pričamo o tome kako identifikujemo procese u okviru firme gde veštačka inteligencija može najviše da pomogne, a tek na kraju i o implementaciji samog alata- napominje Jovanović.
Stručnjaci o praktičnoj primeni Ideja celog skupa je da se privrednici upoznaju sa prednostima, ali i ograničenjima veštačke inteligencije. Na konferenciji će govoriti Aleksandar Mastilović (međunarodni stručnjak za digitalnu transformaciju, veštačku inteligenciju i sajber bezbednost sa više od stotinu realizovanih projekata), Miljan Radanović (vlasnik i generalni direktor kompanije Positive, sertifikovani AI menadžer i ekspert za digitalnu transformaciju), Momir Đekić (direktor digitalne transformacije u HTEC Group), Zoran Jovanović (preduzetnik, konsultant za digitalnu transformaciju i sertifikovani AI menadžer sa više od 30 godina poslovnog iskustva, osnivač Kato marketing i konsalting i konsultant Centra za digitalnu transformaciju sa iskustvom u radu sa više od 50 preduzeća), Vladimir Mladenov (direktor digitala i e-commerce-a u Laguna/Delfi knjižare sistemu), Zoran Lazić (psiholog i HR stručnjak sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa ljudima i organizacijama), Dragan Lazarević (osnivač i direktor LCG Group, sa dugogodišnjim iskustvom u upravljanju kompleksnim poslovnim sistemima u Srbiji i inostranstvu) Nemanja Injac (osnivač i rukovodeći partner advokatske kancelarije Injac iz Beograda, savetnik u oblasti pravnih aspekata primene veštačke inteligencije) i Bogdan Ćirić (direktor kompanije AI IT Development iz Novog Sada, sa više od deset godina iskustva u proizvodu i biznis developmentu, nagrađen World Summit Award-om). Kroz konkretne primere iz prakse, predavači će obraditi teme poput izbora i povezivanja AI alata sa poslovnim sistemima, procene ulaganja i merenja rezultata, primene u marketingu i prodaji, kao i iskustava velikih sistema. Pored toga, biće reči o radu sa zaposlenima, AI agentima i pravnim rizicima koje donosi primena novih tehnologija.
-Svi predavači empirijski su potvrdili upotrebu tehnologije i bave se time na dnevnom nivou. Biću slobodan da kažem da su to neki od najvećih eksperata u Srbiji trenutno za oblast veštačke inteligencije. Svako od njih će dati svoj pogled, svoju ekspertizu, preneće iskustva sa terena- iskustva iz rovova, što ja volim da kažem. Neće biti teoretisanja. Vrlo konkretno: šta je pravi način, a šta su potencijalni problemi. Na kraju će ljudi moći zaista da zaključe šta mogu već danas da urade, gde alat može da im pomogne i kako mogu da krenu da ga implementiraju na pravi način- pojašnjava.
Benefit za sve Predavanje nije namenjeno određenoj industriji ili sistemima, već će biti korisno svima bez obzira na delatnost ili veličinu firme.
-Uveren sam da će svako pronaći neku upotrebnu vrednost. Nama su se već sada prijavili neki od šabačkih najvećih sistema i mislim da će svi imati benefit. Organizacije koje imaju deset i više zaposlenih će možda najviše saznati ovde, ali čak i „one-man show“ preduzetnici će svakako otići zadovoljni sa konferencije- podvlači organizator.
Foto: Privatna arhiva
Na konferenciji će biti reči o pravnom aspektu korišćenja veštačke inteligencije. Evropska unija je donela zakon AI Act, koji je u primeni od 2024. godine, dok Republika Srbija radi na donošenju zakona koji će biti usklađen sa njim.
-Zakon Evropske unije je zasnovan na riziku, odnosno risk-based orijentisan, i prepoznaje primenu veštačke inteligencije bez rizika, primenu niskog i visokog rizika, ali i nedozvoljene slučajeve primene. Svakako će biti dobro da se ljudi upoznaju sa tim šta je visoki rizik, kako se postupa u slučaju implementacije određenih sistema, koje procedure postoje, kako se upravlja alatima i kako ispravno postupiti da ne bi došli u problem sa regulativom i rizikovali kazne- napominje. Marketing je jedan od onih segmenata koji je mnogo profitirao od korišćenja alata veštačke inteligencije.
Uticaj na produktivnost -Negde sam našao podatak da je produktivnost u marketingu skočila za 50 posto, što je zaista impozantan podatak. Mogu da potvrdim iz ličnog iskustva, posle dve-tri godine korišćenja tehnologije, teško je zamisliti da se vratimo u situaciju kada nismo imali tu vrstu pomoćnika. Mi te alate posmatramo kao kada bismo zaposlili nekog juniora ili mediora da nam pomaže i on te zadatke zaista ovaj izvršava jako dobro. S tim što ljudska kontrola na kraju uvek mora da postoji- naglašava. Osim što povećava produktivnost i oslobađa ljude repetitivnih poslova, veštačka inteligencija je alat koji štedi vreme. Na taj način privrednici mogu svoje kapacitete da usmere na kreativne poslove, strateško planiranje i odlučivanje. Pravo pitanje za za njih je upravo šta gube ako ne primene AI.
-Opšteprihvaćeni stav među ljudima koji se bave veštačkom inteligencijom u privredi jeste da će svi jednog dana morati da pređu na njeno korišćenje, inače će izgubiti konkurentnost na tržištu. Alat je toliko moćan da zaista može doneti mnogo toga dobrog. Ali, opet kažem, najmanji problem je implementirati sam alat, pre toga postoje određeni koraci koji se moraju proći da bi se to sve uradilo kako treba i da bi zaista donelo benefit. Onog momenta kad firma to usvoji i uradi sve po pravilima, gotovo mogu da garantujem da će postati mnogo konkurentnija na tržištu u odnosu na rivale koji to nisu uradili- navodi.
Kotizacija do 30. septembra iznosi 4.800 dinara, dok će nakon tog datuma cena biti 6.000 dinara. Detaljan program, biografije govornika i formular za prijavu dostupni su na sajtu .