Ženski rad kao oslonac porodice i važan deo budućnosti koceljevačkih sela
Selo se menja, ali mnoge obaveze žena ostaju iste. Od ranog jutra do kasnih večernjih sati, njihov dan ispunjen je poslovima koji se često podrazumevaju, a retko posebno vrednuju. Od rada na poljoprivrednom gazdinstvu i pripreme proizvoda za tržište, do brige o domaćinstvu i porodici, žene na selu imaju višestruku ulogu u očuvanju života u ruralnim sredinama.
Ni sela opštine Koceljeva nisu izuzetak. U sredini u kojoj poljoprivreda i porodična gazdinstva imaju važno mesto u svakodnevnom životu, ženski rad predstavlja jedan od oslonaca domaćinstava. On se ne meri samo proizvedenim količinama, prodatim proizvodima ili prihodima, već i znanjem koje se prenosi s generacije na generaciju, sposobnošću da se odgovori na nove okolnosti i spremnošću da se, uprkos brojnim obavezama, pronađu načini za opstanak i napredak.
Rad koji se podrazumeva U mnogim porodicama žene učestvuju u gotovo svim poslovima na gazdinstvu. Od sezonskih poljoprivrednih radova i brige o životinjama, do prerade namirnica, pripreme zimnice, proizvodnje sireva, sokova, džemova i drugih domaćih proizvoda, njihov doprinos često je neodvojiv od poslovanja domaćinstva.
Ipak, taj rad nije uvek vidljiv u ekonomskim pokazateljima. Kada se govori o porodičnom gazdinstvu, pažnja je najčešće usmerena na zemljište, mehanizaciju, prinos i prihod, dok se vreme i trud uloženi u svakodnevne poslove često podrazumevaju. Posebno je izazovno kada se poslovi u poljoprivredi kombinuju sa neplaćenim radom u domaćinstvu i brigom o članovima porodice.
Zbog toga pitanje položaja žena na selu nije samo pitanje ravnopravnosti, već i pitanje ekonomske sigurnosti, društvenog priznanja i mogućnosti da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti.
Između nasleđenog i novog Život na selu danas podrazumeva i potrebu za prilagođavanjem. Promene na tržištu, rast troškova proizvodnje, sve veća konkurencija i zahtevi potrošača podstiču poljoprivredna domaćinstva da traže nove načine rada. U tom procesu prostor za razvoj mogu da pronađu i žene koje žele da unaprede postojeću proizvodnju, započnu sopstveni posao ili tradicionalne proizvode predstave širem krugu kupaca.
Mala porodična proizvodnja, prerada poljoprivrednih proizvoda, izrada rukotvorina i razvoj različitih uslužnih delatnosti mogu da predstavljaju dodatni izvor prihoda, ali i priliku za veću samostalnost. Društvene mreže i digitalni kanali prodaje otvaraju mogućnosti da proizvodi iz manjih sredina stignu do kupaca van lokalnog tržišta.
Međutim, za razvoj takvih ideja nisu dovoljni samo trud i dobra volja. Potrebni su znanje, informacije o dostupnim podsticajima, pristup finansiranju, odgovarajuća infrastruktura i podrška koja će ženama omogućiti da svoje ideje pretvore u održive poslove. Budućnost sela zavisi i od položaja žena
Kada se govori o ostanku mladih u ruralnim sredinama, najčešće se ističu mogućnosti zapošljavanja, prihodi i uslovi života. Međutim, važni su i dostupnost obrazovanja, zdravstvenih i socijalnih usluga, prevoza, kao i mogućnost da se porodične i profesionalne obaveze usklade bez nesrazmernog opterećenja jednog člana porodice.
Za žene koje žele da ostanu u selu, razvijaju svoje poslove i aktivno učestvuju u životu zajednice, od značaja su i dostupnost informacija, mogućnosti za udruživanje i učešće u donošenju odluka koje se tiču njihovog okruženja. Podrška ženskom preduzetništvu i ekonomskom osnaživanju zato nije važna samo za pojedinke, već i za razvoj lokalne privrede i kvalitet života u celoj opštini.
Posebnu vrednost imaju inicijative koje prepoznaju specifične potrebe žena u ruralnim sredinama, omogućavaju im da razmenjuju iskustva i povezuju ih sa institucijama, organizacijama i programima podrške.
Foto: Pixabay
Da se ženski doprinos vidi i vrednuje Položaj žena na selu ne može se posmatrati isključivo kroz prizmu njihovih obaveza. Važno je prepoznati i njihova znanja, ambicije, sposobnosti i pravo da same odlučuju o svom radu i životu. One nisu samo čuvarke tradicije i oslonac porodice, već i proizvođačice, preduzetnice, nositeljke novih ideja i aktivne učesnice u razvoju svojih sredina.
Za opštinu Koceljeva, kao i za druge lokalne zajednice u kojima sela imaju značajnu ulogu, pitanje osnaživanja žena povezano je sa širim pitanjem održivog razvoja. Prepoznavanje njihovog rada, stvaranje uslova za ekonomsku samostalnost i veće učešće u javnom životu predstavljaju važne korake ka zajednici u kojoj mogućnosti ne zavise od mesta stanovanja ili pola.
Žene koje svakodnevno rade na svojim gazdinstvima, razvijaju porodične proizvodnje, brinu o porodicama i učestvuju u životu sela deo su temelja na kojima počivaju ruralne sredine. Njihov rad zaslužuje da bude vidljiv, njihovi problemi da budu prepoznati, a njihove ideje saslušane.
Jer očuvanje sela ne znači samo sačuvati zemlju, kuće i običaje. Znači stvoriti uslove da ljudi u njima mogu dostojanstveno da žive, rade i planiraju budućnost. A u toj budućnosti žene moraju imati svoje mesto – ravnopravno, vidljivo i vrednovano.
„Žene koje nose selo: priče o snazi i upornosti“: Projekat ostvaren uz podršku opštine Koceljeva. Stavovi izneti u podržanim medijskim projektima, nužno ne izražavaju stavove organa koji su dodelili sredstva.