29. oktobar 2026.29. okt 2026.
Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

ŽENE NA SELU:

Između tradicije, rada i želje za promenom

Ženski rad kao oslonac porodice i važan deo budućnosti koceljevačkih sela
Selo se menja, ali mnoge obaveze žena ostaju iste. Od ranog jutra do kasnih večernjih sati, njihov dan ispunjen je poslovima koji se često podrazumevaju, a retko posebno vrednuju. Od rada na poljoprivrednom gazdinstvu i pripreme proizvoda za tržište, do brige o domaćinstvu i porodici, žene na selu imaju višestruku ulogu u očuvanju života u ruralnim sredinama.

Ni sela opštine Koceljeva nisu izuzetak. U sredini u kojoj poljoprivreda i porodična gazdinstva imaju važno mesto u svakodnevnom životu, ženski rad predstavlja jedan od oslonaca domaćinstava. On se ne meri samo proizvedenim količinama, prodatim proizvodima ili prihodima, već i znanjem koje se prenosi s generacije na generaciju, sposobnošću da se odgovori na nove okolnosti i spremnošću da se, uprkos brojnim obavezama, pronađu načini za opstanak i napredak.

Rad koji se podrazumeva
U mnogim porodicama žene učestvuju u gotovo svim poslovima na gazdinstvu. Od sezonskih poljoprivrednih radova i brige o životinjama, do prerade namirnica, pripreme zimnice, proizvodnje sireva, sokova, džemova i drugih domaćih proizvoda, njihov doprinos često je neodvojiv od poslovanja domaćinstva.

Ipak, taj rad nije uvek vidljiv u ekonomskim pokazateljima. Kada se govori o porodičnom gazdinstvu, pažnja je najčešće usmerena na zemljište, mehanizaciju, prinos i prihod, dok se vreme i trud uloženi u svakodnevne poslove često podrazumevaju. Posebno je izazovno kada se poslovi u poljoprivredi kombinuju sa neplaćenim radom u domaćinstvu i brigom o članovima porodice.

Zbog toga pitanje položaja žena na selu nije samo pitanje ravnopravnosti, već i pitanje ekonomske sigurnosti, društvenog priznanja i mogućnosti da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti.

Između nasleđenog i novog
Život na selu danas podrazumeva i potrebu za prilagođavanjem. Promene na tržištu, rast troškova proizvodnje, sve veća konkurencija i zahtevi potrošača podstiču poljoprivredna domaćinstva da traže nove načine rada. U tom procesu prostor za razvoj mogu da pronađu i žene koje žele da unaprede postojeću proizvodnju, započnu sopstveni posao ili tradicionalne proizvode predstave širem krugu kupaca.

Mala porodična proizvodnja, prerada poljoprivrednih proizvoda, izrada rukotvorina i razvoj različitih uslužnih delatnosti mogu da predstavljaju dodatni izvor prihoda, ali i priliku za veću samostalnost. Društvene mreže i digitalni kanali prodaje otvaraju mogućnosti da proizvodi iz manjih sredina stignu do kupaca van lokalnog tržišta.

Međutim, za razvoj takvih ideja nisu dovoljni samo trud i dobra volja. Potrebni su znanje, informacije o dostupnim podsticajima, pristup finansiranju, odgovarajuća infrastruktura i podrška koja će ženama omogućiti da svoje ideje pretvore u održive poslove.
Budućnost sela zavisi i od položaja žena

Kada se govori o ostanku mladih u ruralnim sredinama, najčešće se ističu mogućnosti zapošljavanja, prihodi i uslovi života. Međutim, važni su i dostupnost obrazovanja, zdravstvenih i socijalnih usluga, prevoza, kao i mogućnost da se porodične i profesionalne obaveze usklade bez nesrazmernog opterećenja jednog člana porodice.

Za žene koje žele da ostanu u selu, razvijaju svoje poslove i aktivno učestvuju u životu zajednice, od značaja su i dostupnost informacija, mogućnosti za udruživanje i učešće u donošenju odluka koje se tiču njihovog okruženja. Podrška ženskom preduzetništvu i ekonomskom osnaživanju zato nije važna samo za pojedinke, već i za razvoj lokalne privrede i kvalitet života u celoj opštini.

Posebnu vrednost imaju inicijative koje prepoznaju specifične potrebe žena u ruralnim sredinama, omogućavaju im da razmenjuju iskustva i povezuju ih sa institucijama, organizacijama i programima podrške.

Foto: Pixabay


Da se ženski doprinos vidi i vrednuje
Položaj žena na selu ne može se posmatrati isključivo kroz prizmu njihovih obaveza. Važno je prepoznati i njihova znanja, ambicije, sposobnosti i pravo da same odlučuju o svom radu i životu. One nisu samo čuvarke tradicije i oslonac porodice, već i proizvođačice, preduzetnice, nositeljke novih ideja i aktivne učesnice u razvoju svojih sredina.

Za opštinu Koceljeva, kao i za druge lokalne zajednice u kojima sela imaju značajnu ulogu, pitanje osnaživanja žena povezano je sa širim pitanjem održivog razvoja. Prepoznavanje njihovog rada, stvaranje uslova za ekonomsku samostalnost i veće učešće u javnom životu predstavljaju važne korake ka zajednici u kojoj mogućnosti ne zavise od mesta stanovanja ili pola.

Žene koje svakodnevno rade na svojim gazdinstvima, razvijaju porodične proizvodnje, brinu o porodicama i učestvuju u životu sela deo su temelja na kojima počivaju ruralne sredine. Njihov rad zaslužuje da bude vidljiv, njihovi problemi da budu prepoznati, a njihove ideje saslušane.

Jer očuvanje sela ne znači samo sačuvati zemlju, kuće i običaje. Znači stvoriti uslove da ljudi u njima mogu dostojanstveno da žive, rade i planiraju budućnost. A u toj budućnosti žene moraju imati svoje mesto – ravnopravno, vidljivo i vrednovano.

„Žene koje nose selo: priče o snazi i upornosti“: Projekat ostvaren uz podršku opštine Koceljeva. Stavovi izneti u podržanim medijskim projektima, nužno ne izražavaju stavove organa koji su dodelili sredstva.

Najnoviji broj

5. novembar 2026.

Најновији број

Vremenska prognoza

Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa