27. decembar 2012.27. dec 2012.
RAZGOVOR SA GRADONAČELNIKOM ŠAPCA MILOŠEM MILOŠEVIĆEM

PODRŠKA GRAĐANA JE NAJVEĆI KAPITAL

Budžetom za 2013. godinu predviđeno dovoljno novca za održavanje postojećih objekata i završetak već započetih radova. Posledica ekonomske krize ispoljila se u nedostatku novca za pokretanje novih projekata. Neće nedostajati sredstava za finansiranje radova po modelu “dva na dinar“. Najveći investicioni poduhvat završetak bazena. Za unapređenje komunalnog reda u seoskim mesnim zajednicama opredeljeno po 300.000 dinara. Saradnja sa Evropskom unijom i Svetskom bankom omogućila da Šabac dobije objekte komunal
Ekonomska situacija u zemlji uslovila je da se prilikom planiranja gradskog budžeta za 2013. godinu više pažnje posveti tekućem održavanju postojećih nego investiranju u nove projekte. Obezbeđeno je dovoljno sredstava za okončanje radova započetih tokom 2012., a neće trpeti ni investicije koje se realizuju po modelu “dva na dinar“.
- Najbitnija razlika u odnosu na budžete prethodnih godina je izostanak ambicioznih projekata u pogledu izgradnje projekata infrastrukture. Zbog sveukupne ekonomske situacije, akcenat je stavljen na održavanje onog što smo uradili u prethodnom periodu. Velikog udela u budžetu imaju sredstva opredeljena za okončanje radova koji su ugovoreni tokom 2012., a koji će biti izvedeni ili dospeti za plaćanje tokom sledeće godine. To praktično znači da neće biti novih puteva, da će se smanjiti broj ulica u gradu koje će biti presvučene novim asfaltom, ali da će biti dovoljno novca za održavanje svih postojećih objekata u nadležnosti Direkcije za puteve, Vodovoda, Fonda za upravljanje građevinskim zemljištem. Kada smo već kod ovih javnih preduzeća, posebno bih istakao da neće trpeti projekti koji se finansiraju po, sada, već čuvenom modelu “dva na dinar“. Odnosno radovi za koje grad na svaki uložen dinar mesne zajedinice opredeljuje dva. Tako da, u zavisnosti od interesovanja građana možemo očekivati da će se i tokom 2013. godine asfaltirati i šljunčiti malski putevi, rekonstruisati niskonaponska mreža, sređivati seoski centri, graditi sekundarna vodovodna i kanalizaciona mreža u prigradskim naseljima - objašnjava gradonačelnik Šapca Miloš Milošević.
Raskid ugovora sa republičkom Direkcijom za vode uslovio je izmenu postojećih planova kada je u pitanju vodosnabdevanje. No, sa druge zahvaljujući kreditu odobrenom od strane Nemačke razvojne banke, tokom 2013. biće zvršeni radovi na postavljanju vodovodne mreže u prigradskim mesnim zajednicama.
- Prilikom planiranja budžeta i sredstava za JKP Vodovod, uticao je novi odnos koji imamo sa Direkcijom za vode Republike Srbije. Naime, oni su nam proteklih godina bili veliki partneri u širenju vodovodne i kanalizacione mreže, ali su nam pre izvesnog vremena poslali dopis u kojem nas obaveštavaju da raskidaju ugovore sa Gradom koji su se odnosili pre svega na izgradnju objekata vodosnabdevanja i odvođenja otpadnih voda, uz uveravanje da će ti projekti imati prioritet na Konkursu za 2013. godinu. To praktično znači finansiranje samo onih radova koji su otpočeli ove godine, što je zatvorilo mogućnost nekog većeg planiranja u ovoj oblasti. Međutim, zahvaljujući kreditu koji nam je odobrila KfNj, ostvarićemo jedan od prioritetnih ciljeva tokom sledeće godine. To je okončanje radova na postavljanju 60 kilometara vodovodne mreže u prigradskim mesnim zajednicama.
Novina u budžetu za 2013. godinu je iznos od po 300.000 dinara namenjen unapređenju komunalnog reda u seoskim mesnim zajednicama.
- Da. To će biti veliki test za savete mesnih zajednica koji će odlučivati o trošenju tih para i pravdati utrošeni novac. Zahtevi koje smo dobijali od mesnih zajednica bili su izuzetno šarenoliki. Od kupovine narodnih nošnji za kulturno umetnička društva, preko krečenja i renoviranja svlačionica, prostorija mesnih zajednica, do uređenja groblja. Dakle, ovaj iznos od 300.000 dinara na godišnjem nivou, treba da podmiri njihove najelementarnije potrebe zbog kojih su se do sada obraćali gradonačelniku ili gradskom veću, ali se ne može koristiti za model finansiranja “dva na dinar“ kao učešće mesne zajednice.
Kao najveća investicija u toku sledeće godine navedeno je okončanje radova na rekonstrukciji i dogradnji gradskog bazena.
- Kada je reč o rekonstrukciji bazena, tu smo u prethodnom periodu imali situaciju sličnu kao i u oblasti vodosnabdevanja i odvođenja otpadnih voda. Naime, izostala je obećana pomoć države. Podrška koju smo imali prilikom zaključivanja ugovora je uskraćena spletom okolnosti, odnosno usled promene nadležnosti ministarstava nakon izbora. Međutim, s obzirom da je ministar za infrastrukturu Velimir Ilić najavio da će se nastaviti realizacija projekata koji su u programu podrške građevinskoj delatnosti, sa razlogom očekujemo da ćemo uz pomoć Republike do kraja 2013. ovu značajnu investiciju privesti kraju.
Velika su izdvajanja i u oblasti socijane politike, a sa druge strane, manje sredstava je opredeljeno za rekonstrukciju školskih objekata.
- S obzirom da je svetska ekonomska kriza uticala i na Srbiju, od 2009. godine, socijalna politika je dobila veći značaj. Da bi u ovim teškim vremenima zaštitila najugroženije Gradska uprava Šabac, u saradnji sa Centrom za socijalni rad je realizovala čitav niz projekata: od Kuće dobre volje, Kuće na pola puta, Prihvatilišta za odrasle, do podrške prilikom zapošljavanja žena starijih od 50 i muškaraca starijih od 55 godina. Trenutno, “najpopularnija“ mera je odplata računa usluga JKP svim onim domaćinstvima koja imaju primanja po članu domaćinstva niža od propisanog nivoa.
Što se obrazovanja tiče, s obzirom da je ranije dosta uloženo u rekonstrukciju školskih objekata, sledeće godine bićemo skoncentrisani uglavnom na redovna izmirenja materijalnih troškova i tekuća održavanja. No, to ne znači da će praksa nagrađivanja najboljih učenika i nastavnika biti prekinuta. Naprotiv, oni i dalje mogu da računaju na tradicionalne “Vidovdanske nagrade“, a najupešniji studenti na stipendije.
Realizacija budžeta je u direktnoj vezi sa naplatom poreza na zarade zaposlenih. To je sa druge strane uslovljeno mogućnošću privrednika, da u izuzetno teškoj ekonomskoj situaciju održe postojeća radna mesta. Kako biste ocenili trenutnu privrednu sliku grada? Koji su to najveći problemi sa kojima se susreću lokalni privrednici i koliko Grad može da im pomogne da ih prevaziđu?
- Ukoliko sudimo po statistici, situacija nije ni malo tako crna. Naime, od 2005. godine u Šapcu imamo trend smanjenja stope nezaposlenosti. Međutim, ako svakodnevno pratimo dešavanja i probleme koje imaju privredni subjekti vidimo da je stanje u kojem se oni nalaze izuzetno teško. Situacija se dodatno iskomplikovala odlaskom US stila iz grada. Velike firme imaju dosta muke da održe nivo proizvodne aktivnosti. Za sve važi gotovo isti scenario: proizvodnja, potražnja i prodaja proizvoda i usluga na tržištu je opala a ostale su kamate i krediti podignuti u neko ekonomski bolje vreme radi unapređenja ili proširenja posla. Opala je investiciona moć i nas kao lokalne samouprave i države, smanjena je kupovna moć pojedinca, tako da su se mnogi privrednici našli između “čekića i nakovnja“.
Ovakava situacija nas je dodatno osnažila u opredeljenju da bez novih investicija u privredno proizvodne objekte ne možemo očekivati ni porast broja nezaposlenih ni rast standarda. To je jedan od krucijalnih razloga zašto se Grad odlučivao u ranijem periodu da ulaže u potencijale koji mogu da zainteresuju nove investitore da ulažu u Šabac. Rezultat tog posla je italijanska firma Veskovini, koja će ovde pokrenuti proizvodnju krajem ove, ili početkom sledeće godine, ali i obnova proizvodnje u fabrici Mineralnih đubriva, koja je detaljno rekonstruisana i opremljena po najnovijim svetskim standardima.
To su dve svetle tačke šabačke privrede, ali i dalje ne odustajemo od toga da se borimo za nove investitore i ono čime raspolažemo stavimo u funkciju privrednog razvoja.
Velika razvojna šansa je po mnogima poljoprivreda. Da li će Grad i dalje sprovoditi mere za podsticaj proizvodnje u ovoj oblasti, i da li postoje neke programske novine u pomoći poljoprivrednicima čija je realizacija predviđena za sledeću godinu?
- Gradska uprava Šabac je pokrenula u periodu za nama, program od izuzetnog značaja za razvoj poljoprivrede ovog kraja a to je kreditiranje proizvođača u podizanju zasada trešanja. Uporedo sa time, otpočeli smo radove na projektu Centra za prijem, sortiranje i pakovanje voća. Neophodna dokumentacija i građevinski plan objekta biće gotovi u 2013. godini, dok će Centar početi sa radom 2014., kada očekujemo i prvi rod od tih trešanja.
Što se tiče podsticajnih mera, i dalje će na snazi biti one koje su se u periodu za nama pokazale kao efikasnim. Jedna od njih je i pomoć pri kopanju dubunskih bunara. Dok je budžetom za sledeću godinu opredeljeno 10.000.000 dinara za razvoj govedarstva, naime, svaki proizvođač će dobijati po 2.000 dinara po teletu.
Istakao bih, da ćemo i u buduće biti otvoreni za predloge naših poljoprivrednika i podržavati one projekte koji im omogućuju veću zaradu i bolji i lakši plasman na tržištu.
U smislu daljeg privredno ekonomskog razvoja, u Šapcu će biti realizovan i projekat zasnovan na javno privatnom partnerstvu. Reč je o izgradnji podzemne javne garaže na centralnom gradskom trgu, koja bi trebalo da smanji saobraćajne gužve ali i omogući dalji razvoj centra kao trgovačko poslovnog jezgra Šapca.
- Šabac je prvi koji je ušao u ovaj nivo finansiranja i doneo adekvatne odluke kako bi se ono realizovalo. Došlo je do malog zastoja jer se čekalo formiranje republičke Komisije za koncesije bez koje nije moguć dalji nastavak realizacije podzemne garaže po principu javno-privatnog partnerstva, ali očekujemo da će početkom nove građevinske sezone biti izabran partner i krenuti izgradnja.
Zahvaljujući pomoći Evropske unije, i Šabac je dobio dva objekta komunalne infrastrukture od strateškog značaja. Reč je o regionalnoj deponiji i postrojenje za preradu otpadnih voda. Kreditima Svetske banke, obezbeđena je savska obala u dužini od 10 kilometara, dok će radovi na drugoj polovi početi početkom sledeće godine.
- Šabac je prvi grad u Srbiji koji će moći da se pohvali savremenom regionalnom deponijom koja je u iznosu od 6 miliona evra bespovratne pomoći finansirana sredstvima Evropske unije, i grad koji je krenuo u izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vrednog 11 miliona evra dobijenih iz istih izvora.
Kada je reč o ovom postrojenju, voleo bih da napomenem da je u njegovoj izgradnji dosta pomogla i država preko NIP i Direkcije za vode. U finansiranju je učestvovao i grad, ali bez pomoći Evropske unije ruke bi nam bile vezane. Značaj ovih objekata za dalji razvoj grada je ogroman. Njihova izgradnja nam daje zeleno svetlo da konkurišemo za neke nove projekte Evropske unije, koja je čistu i zdravu životnu sredinu postavila na vrh svojih prioriteta.
Što se tiče sredstava dobijenih putem kredita koje nam je odobrila Svetska banka, njime je finansirana izgradnja nasipa na Savi. Planirana dužina je 20 kilometara. Do sada je izgrađeno 10 kilometara, dok sa drugom polovinom u reonu Drenovac- Ševarice krećemo početkom sledeće godine, kako bi bio okončan krajem 2013. Podizanje nivoa bezbednosti od izlivanja Save na znatno viši nivo, od ogromne je važnosti pre svega za lokalno stanovništvo, ali i za potencijalne investitore u Severozapadnoj radnoj zoni.
Političku scenu Šapca tokom poslednjih šest meseci obeležila je grčevita borba opozicije da promeni vlast u Šapcu. Koliko je aktuelna vladajuća koalicija u ovom trenutku stabilna?
-Sasvim je prirodna težnja opozicije da postane pozicija, ali malo je neprirodno da ovo pitanje sedam meseci nakon izbora i dalje u žiži interesovanja javnosti. Na neki način, ova situacija se može nazvati “produženim izborima“. Stalno nametanje ove teme otežava upravljanje gradom. Međutim najbolji odgovor o stabilnosti vladajuće koalicije je činjenica da je budžet za 2013. godinu usvojen, a zahtevi opozicije za smenom gradskih organa vlasti nisu ni ušli na dnevni red zbog nedostatka broja glasova odbornika.
I za kraj, ovo je Vaš treći mandat. Šta biste izdvojili kao najznačajnije što ste uradili do sada?
- Proteklih godina dosta je urađeno. Često volim da kažem da se kvalitet jedne politike meri količinom boljitka koji je ona donela u živote građana. Zadovoljan sam onim što je učinjeno a što se grubo može meriti novim kilometrima putne, vodovodne i kanalizacione mreže, trotoarima, stubovima javne rasvete, obnovljenim školskim objektima“¦ međutim, ono što me posebno raduje je činjenica da posle svih ovih godina i dalje mogu da pogledam svakom svom sugrađaninu u oči. Stranka ispred koje sam, i ja lično, posvećivali smo se svakom poslu maksimalno kako bi opravdali ukazano poverenje, jer verujem da kod političara nema većeg kapitala od poverenja koje mu građani ukažu.
Novogodišnja poruka čitaocima “Glasa Podrinja“:
-Ovo su teška vremena, kada se lako može izgubiti nada u bolje sutra. Međutim, najgore što može da nam se desi je da zapadnemo u stanje apatije, da izgubimo veru da možemo da živimo boljim i kvalitetnijm životom.
Zbog toga, kao nepopravljivi optimista, svim vašim čitaocima želim da u godini pred nama povrate izgubljenu nadu i veru u sebe. Više samopoštovanja. Nek nam ova teška vremena posluže kao podstrek da više gledamo, da jače tragamo i bolje uviđamo nove mogućnosti. Jer sa takvim životnim stavom, i dobrim zdravljem vas i vaših najbližih, kao preduslovom, nema neosvojivih visina.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa