17. januar 2013.17. jan 2013.
DOKTOR ZA MUZIKU ““ BRANKO DžINOVIĆ

BAH NA HARMONICI

Ono što je mene najviše iznenadilo ovde, nije samo jako visok nivo rada, već i to, da mladi ljudi iako imaju pristojne poslove na dohvat ruke, žele da uče i usavršavaju se. Mislim da u Evropi ljudi imaju pogrešnu percepciju da “preko okeana“ nema posebne mudrosti, ni kulture ““ kaže Branko Džinović
Retko čujemo da je neko doktor harmonike. Vi ste jedan, budući, od njih.
- Moram priznati da i meni samom akademske titule u pojedinim profesijama zvuče pomalo čudno ““ doktor u muzici ili doktor u arhitekturi, na primer. Ali živimo u takvom vremenu u kojem se granice i standardi neprestano pomeraju. Što opet ne mora da znači da napredujemo ili idemo ka boljem. Takav trend nije zaobišao ni univerzitet, umetnost, pa evo i harmoniku. Mnogi ljudi se začude kada čuju da je moguće steći akademsko obrazovanje u sviranju ovog instrumenta jer je on toliko zastupljen u popularnoj muzici, i to ne samo Srbije, da je teško zamisliti da neko svira Baha na harmonici. Istina je da veliki trud i rad stoji iza svakog nivoa obrazovanja, ali po mom mišljenju diploma ne znači mnogo ako je sama po sebi cilj. Ako posle nje prestanete da radite na sebi i mislite da ste ostvarili najviše dostignuće, mislim da grešite. Svoje doktorske studije posmatram kao jedan deo puta kojim, kako ga više prelazim, izgleda sve duži.
Da li se način rada kroz koji prolazite ovde u Torontu razlikuje od pristupa u Srbiji?
- Mislim da moramo biti malo realniji kada se radi o poređenju Srbije i Kanade, po bilo kom osnovu. Prvo, Kanada zauzima gotovo pola severnoameričkog kontinenta. Razvija se u mirnodopskim uslovima tačno dve stotine godina i mislim da je već tu sve rečeno. Ono što je mene najviše iznenadilo ovde, nije samo jako visok nivo rada, već i to, da mladi ljudi i ako imaju pristojne poslove na dohvat ruke, žele da uče i usavrašavaju se. Mislim da u Evropi ljudi imaju pogrešnu percepciju da “preko okeana“ nema posebne mudrosti, ni kulture. Ali da se vratim na Vaše pitanje. Obrazovanje u Srbiji je samo jedan deo sistema koji znamo kako funkcioniše, ako uopšte i funkcioniše.
Država se ne ophodi na pravi način prema školstvu, a mali broj ljudi koji se trudi da na svakakve načine daju smisao obrazovanju, najčešće ispada smešan u očima prosečnih, kojih je znamo, svuda najviše. I nastavni kadar i studenti u Srbiji su prepušteni sami sebi i u sivilu kojim su okruženi, vode velike borbe za male ciljeve.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa