28. mart 2013.28. mar 2013.
FELjTON: ZAVIČAJNE SKICE (5)

ZAKON ZA SVE SLOJEVE DRUŠTVA

U izdanju Zadužbine Ilije M. Kolarca, 1898. godine, štampan je ,,Zakonik Stefana Dušana cara srpskog“, koji je priredio i objasnio Stojan Novaković
Na 311 strana knjige, koja je usledila dvadeset osam godina nakon prethodnog izdanja, Stojan Novaković ukazuje čitaocima na srpsko zakonodavstvo od perioda pisanih zakona, načina na koji je nastao i kako je sklopljen Dušanov Zakonik, njegovih originala i prepisa, kao i njihovog objašnjenja i poređenja.
U predgovoru ovog izdanja, Novaković ističe: ,,Uzimljući pero u ruke da se na novo bavimo o predmetu o kome smo se bavili pre dvadeset i osam godina, imamo da napomenemo da se ovaj posao sad radi sa svim iz nova, po građi sada poznatoj, bez ikakva obzira na naš pređašnji posao, ma da s njime jedan natpis nosi“.
Hrišćanstvo osnov društva
U Zakoniku Stefana Dušana cara srpskog, Novaković najpre piše o obrazovanju srpskog naroda kao plemenske zajednice balkanskih Slovena i nastanku pisanog zakonodavstva u nas.
,,Ni pre doseljenja u sadašnja svoja sedišta Srbi nisu bili narod bez ikakva razvitka... Doselivši se u sadašnje svoje zemlje, oni su već odmah s početka izložili se kako uticajim ondašnje grčko- rimske prosvete tako i onome velikome prosvetnome prevratu koji je sa sobom na sve strane nosilo hrišćanstvo“.
Balkanski Sloveni su državne zakone posmatrali iz drugog ugla u odnosu na iste u Vizantijskom carstvu, u kome su se razlikovali državni od crkvenih zakona. Nešto kasnije, crkveni zakoni su i tamo preuzeli dominaciju. O tadašnjem zakonodavstvu, Novaković piše: ,,Nove hrišćanske države na Balkanskom poluostrvu, Srbija i Bugarska, nisu u početku tu razliku ni osećale. Sveštenici i hrišćanski književnici, a ne svetovni ljudi ili pravnici u današnjem smislu te reči, bili su oni posrednici koji su iz bogate pravne književnosti grčko- rimskog sveta iznalazili ono što je bilo za potrebu novih sledbenika hrišćanstva...
Među tim sa samim početkom književnosti slovenske, još u Panoniji, za života slovenskih apostola Ćirila i Metodija, pominje se jedan prevod crkveno ““ svetovnoga zakonika ili nomokanona, i taj se prevod vezuje baš s imenom samoga apostola i arhiepiskopa Metodija...
Među tim, osim toga pomena, nikakav trag samoga dela nije do nas došao. Pretpostavlja se da je Metodije mogao prevesti Nomokanon (crkveno ““ svetovni zakonik) koji je oko 550 sastavio Jovan, onda sholastik i presviter u Antiohiji, koji je poznije (565 ““ 577) kao Jovan III bio patrijarh carigradski... Tu, dakle, već vidimo mešavinu svetovnih i crkvenih zakona, koja je, poznije, sve jače oblađivala, potiskujući sve više i više nazad sastavne delove građanskog prava“.
Bitan istorijski događaj koji rezultira idejom i stvaranjem mogućnosti za obrazovanjem države i njenog zakonodavstva jesu Krstaški ratovi. O tome, Stojan Novaković zapisuje: ,,Krstaški ratovi koji su malo po malo doveli do latinskog zauzeća Carigrada dali su povoda da se među zapadnim plemenima balkanskih Slovena probude misli na podizanje jačega državnog središta. To je obrazovanje srpske države, započeto pod Stefanom Nemanjom, a nastavljeno pod njegovim sinovima“.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa