28. mart 2013.28. mar 2013.
TRIBINA

VODU ĆE PITI PRIVILEGOVANI

Ove godine, Svetski dan voda, koji se obeležava 22. marta, posvećen je saradnji, jer su Ujedinjene nacije donele odluku da čitava 2013. bude godina voda, u cilju isticanja važnosti vodnih resursa. Predavanjem na temu „Kakvu vodu pijemo?“, Šabački ekološki pokret obeležio je ovaj datum
U Narodnom muzeju je prošlog petka, organizovana je tribina o kvalitetu šabačke vode, na kojoj su govorili Dragan Isailović, šef laboratorije za kontrolu kvaliteta vode i Uroš Radojčić, saradnik za investicije u JKP Vodovod Šabac.
- Voda koju koriste potrošači je, pre svega, drinskog porekla, eksploatiše sa iz bunara dubine 25 do 30 metara. Snabdevanje se vrši sa dva izvorišta - jedno je u Malom Zabranu a drugo u Tabanoviću. Voda je prirodno izuzetnog kvaliteta, takva da joj nije potreban ni hemijski ni bakteriološki tretman, mogla bi da ide direktno u flaše. Mi imamo jednu od najkvalitetnijih voda u Srbiji, a s obzirom da su prirodni potencijali oba izvorišta gotovo duplo veći od potreba grada, Šabac je jedan od retkih gradova u zemlji koji nema problema ni sa količinom, ni sa kvalitetom vode. Koliko je situacija u Mačvi dobra, toliko je problematična u brdskim krajevima, a to se posebno odnosi na Pocerinu i Posavotamnavu gde se, na žalost, pojavljuje problem sa septičkim jamama i drugim vrstama zagađivača. Dolazak gradske mreže do njih bio bi i način da se preventivno deluje na sva moguća oboljenja koja mogu nastati kao posledica konzumiranja loše vode, istakao je Isilović.
Bez obzira na kvalitet vode u Mačvi, zabrinjava činjenica da je i voda koja dolazi iz Drine osetljiva na površinske uticaje, što se odnosi na delovanje čoveka. Srećna okolnost je da je, u nekim periodima, kod toka ove reke nanošena glina, koja je čuva od ljudskih uticaja. Pošto se u Vojvodini to nije dogodilo, njene vode (koje su blizu površine) su hemijski uništene, zbog tretmana poljoprivrednih površina veštačkim đubrivima i drugom hemijom. Zahvaljujući glini koju imamo u Mačvi, glavni vodonosni sloj iz koga se snabdevamo, još uvek je relativno očuvan. Međutim, praćenjem vode u poslednjih 20-ak godina, primećuje se stalni porast nitrata, koji u Mačvi potiče isključivo od veštačkih đubriva. Ukoliko se taj trend nastavi, „za 20 do 30 godina nećemo imati vodu za piće, od izuzetnog prirodnog bogatstva doći ćemo u poziciju da moramo kupovati vodu, što bi bio veliki izdatak“. Dakle, sa jedne strane, imamo izuzetan prirodni potencijal vode za piće i mogućnost za uspešan posao (flaširanjem vode), a sa druge, „opasnost koja je izvesna, ukoliko se nešto ne preduzme, odnosno, ukoliko država adekvatno ne odreaguje“.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa