11. jul 2013.11. jul 2013.
SEĆANjA NA STRAI ŠABAC

KAMIČKI MOST

Most na rečici Kamičak oduvek je bio jedan od najznačajnijih saobraćajnih objekata u Šapcu. Preko njega se odvijao veoma živ putni saobraćaj sa Mačvom i Bosnom. Mačvanski seljaci su preko njega dovlačili stotine tona robe u Šabac na prodaju, dok su u ratovima prolazile vojske. Kamički most bio je u nekim vremenima granica i kapija grada Šapca. Pri prelasku mosta naplaćivala se mostarina. Seljacima nije bilo dozvoljeno useljavanje u grad. Na mostu su bile kantardžije koje su merile težinu prenešene robe u grad. U dvadesetom veku Kamički most ostaće zapamćen po sanitarnoj inspekciji koja je merila kvalitet mleka koje su seljaci donosili u Šabac na prodaju. Mleko razređeno sa vodom prosipali su u Kamičak i to je ono vreme kada je Kamičkom ,,teklo mleko“. Na žalost nismo dočekali da sa mlekom teče i med jer je vremenom reka zatrpana.
Kamičak je za vreme vladavine Turaka bio plovan. Na njemu su radile turske vodenice u zimskom periodu, a služio je kao zimovnik za manje plovne objekte. U vreme kišnih perioda tok reke bio je veoma jak pa su na obalama izgrađeni masivni kameni nosači od belog granita koji su nosili gvozdeni most. Sa obe strane mosta postojala je kamena ograda lučnog oblika i visine jedan metar. Most je bio širine oko deset metara. Imao je sa strane pešačke staze odvojene od kolovoza visokom metalnom konstrukcijom. Pri povlačenju Austro-ugarske vojske iz Šapca. Njihovi vojnici su most minirali 1918. godine. Celih pet godina most je stajao oštećen. Urađen je inprovizovan prelaz i iz tog perioda postoji i razglednica. Na šabačkoj obali nalazila se ozidana arterska česma sa koje su vodu za piće koristili stanovnici Kamička. Bila je to u gradu čuvena Kamička česma sa dve lule iz kojih je isticao jak mlaz vode. Na vrhu ozidane česme nalazio se veliki fenjer koji je u noći osvetljavao prostor oko arterske česme i položaj mosta na reci. ,,Šabački Glasnik“ je početkom 1923. godine objavio nekoliko kraćih tekstova o problemima oko Kamičkog mosta. U aprilu je stigao materijal za most ali nije bio otvoren kredit. List 31. marta objavljuje: ,,Država mora i treba da opravi ćupriju na Kamičku i ona ju je otpočela lanjske godine opravljati ali, kad je bilo u pola puta na opravci, ona je trgla radnike, Nemce koji su je opravljali i tako je na opravci stalo...“. U junu 1923. godine objavljen je novi tekst: ,,Ćuprija na Kamičku gotova je i juče je puštena u saobraćaj. Mora se priznati da je bila vrlo brzo izrađena. Zasluga za ovo pripada g. Stepanoviću, višem inžinjeru iz Šapca i radnicima sa bolom konstatujemo „strancima“. Stranci nam ruše, stranci nam grade! Most je osvećen i primljen od komisije 23. jula 1923. godine. Prošlo je svega pet godina od rušenja mosta.
U toku Drugog svetskog rata na Kamičkom mostu stražarili su nemački vojnici. Demontirali su desni deo gvozdene konstrukcije koja je obezbeđivala pešačku stazu da bi proširili prostor za prolaz svojih tenkova. Ovu fotografiju snimio je nemački vojnik koji je u toku rata bio u Šapcu i ona se nalazi u Međuopštinskom istorijskom arhivu Šabac. Za čudo Nemci nisu minirali Kamički most ali smo ga mi demontirali i odnet je na drugu reku. Danas se on nalazi na putu M19 u Novoj Kasabi na reci Zeleni Jadar u BiH (podaci Lutvo Memić).
Tako je Šabac ostao bez jednog objekta koji je svakako bio deo istorije našeg grada. Bilo je to u ono vreme kada su se u Šapcu rušile stare zgrade i gradile ,,betonjerke“. I novi Kamički most sagrađen je od betona, a reka Kamičak počela je da se zatrpava, tačnije rečeno ubija, 1977. godine. Ali voda Kamička pobegla je pod zemlju jer priroda je pametnija od čoveka. Ispod mosta su svi bacali đubre i samo metalna ograda od mosta je odavala mesto njegovog nekadašnjeg postojanja. Sa obe strane nekadašnjeg Kamičkog mosta dovlačena je zemlja, teren poravnan i podignute građevine. Zubu vremena i ljudima samo je odolevala arterska česma ali i ona je gubila snagu i voda je sve slabije tekla. Na kraju su je zatvorili sa izgovorom da ima minerala štetnih po ljudsko zdravlje. Kome treba voda kada je ima flaširane u prodavnicama. Stogodišnja lipa kraj česme se osušila, a kameni luk oko česme postepeno je nestajao. Nekome je trebao kamen i trebalo je uništiti svaki trag. Da je na tom prostoru skoro dva veka postojala jedna reka puna ribe, most, lipa, i arterska česma čija je voda život značila za Kamičane. Ostalo je još samo da se promeni ime tog dela Šapca.
Dragutin Dragan Petrović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa