UZGAJIVAČI SVINjA U TEŠKOM POLAŽAJU
UVOZIMO SVE VIŠE MESA
Domaći stočari sve teže uspevaju da pronađu način da pozitivno posluju u tržišnim uslovima, pre svega zbog uvoza mesa sumnjivog porekla iz zemalja bližeg okruženja, ali i iz prekookeanskih država.
Nepostojanje dugoročne strategije, na osnovu koje bi uzgajivači svinja mogli da računaju na siguran plasman i zadovoljavajuću cenu, izostanak državnih subvencija i visoka cena stočne hrane, samo su neki od problema koji muče domaće stočare.
- Još pre 15-tak godina stručnjaci su upozoravali da će prekomerni uvoz mesa u Srbiju zaustaviti rast proizvodnje u stočarstvu kod nas. To se nažalost i dogodilo. Uvoz, ne samo svinjskog, već i goveđeg i živinskog mesa, je unazadio, a moglo bi se reći i upropastio stočarsku proizvodnju u Srbiji. Početkom ovog veka uvozilo se meso iz robnih rezevi zemalja Evropske unije, poput Austrije, Nemačke i Mađarske, a takvo stanje bilo je regulisano međudržavnim sporazumima i propisima. Potom nas je zahvatio talas prekomernog uvoza iz Južne Amerike, pre svega iz Argentine i Brazila. Posebno zabrinjava činjenica da smo, osim zamrznutog mesa, počeli da uvozimo i živu stoku, navodi Petar Lončar, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu.
I pored više opomena stručnjaka, sa politikom prekomernog uvoza nastavlja se i dalje. Veliki problem predstavlja i smanjena kupovna moć stanovništva, jer je pre nekoliko decenija prosečna potrošnja mesa po glavi stanovnika na godišnjem nivou iznosila 65 kilograma, dok je danas upola manja.
Nepostojanje dugoročne strategije, na osnovu koje bi uzgajivači svinja mogli da računaju na siguran plasman i zadovoljavajuću cenu, izostanak državnih subvencija i visoka cena stočne hrane, samo su neki od problema koji muče domaće stočare.
- Još pre 15-tak godina stručnjaci su upozoravali da će prekomerni uvoz mesa u Srbiju zaustaviti rast proizvodnje u stočarstvu kod nas. To se nažalost i dogodilo. Uvoz, ne samo svinjskog, već i goveđeg i živinskog mesa, je unazadio, a moglo bi se reći i upropastio stočarsku proizvodnju u Srbiji. Početkom ovog veka uvozilo se meso iz robnih rezevi zemalja Evropske unije, poput Austrije, Nemačke i Mađarske, a takvo stanje bilo je regulisano međudržavnim sporazumima i propisima. Potom nas je zahvatio talas prekomernog uvoza iz Južne Amerike, pre svega iz Argentine i Brazila. Posebno zabrinjava činjenica da smo, osim zamrznutog mesa, počeli da uvozimo i živu stoku, navodi Petar Lončar, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu.
I pored više opomena stručnjaka, sa politikom prekomernog uvoza nastavlja se i dalje. Veliki problem predstavlja i smanjena kupovna moć stanovništva, jer je pre nekoliko decenija prosečna potrošnja mesa po glavi stanovnika na godišnjem nivou iznosila 65 kilograma, dok je danas upola manja.
Najnoviji broj
25. april 2024.
