12. septembar 2013.12. sep 2013.
SEĆANjA NA STARI ŠABAC

KAFANE IZMEĐU RATOVA

Mislim da je svaki Šapčanin barem jednom u životu svratio u neku od gradskih kafana. Neki su svraćali a neki skoro da nisu izlazili iz njih. Kafedžijama su to bili loši gosti. Zauzimali su mesto u kafani, po ceo dan srkali rakiju, pijani dobacivali uvrede drugim gostima. Često je dolazilo do svađa i tuča u kafani. Između šabačkih kafana postojala je velika razlika u izgledu, higijeni, usluzi i atmosferi u njima. Jedino zajedničko bilo je to što se u kafanu ulazilo sa ulice. Doduše skoro sve su imale i izlaz za posebne potrebe (bežanje).
U Šapcu je radilo najviše kafana u periodu između dva rata. Kafane su često prodavane ili izdavane sa kompletnim inventarom pa čak i sa prostitutkama, menjali su se vlasnici ali ne i imena kafana. Šabačke kafane imale su svoje ustaljene goste i za neke je bio rezervisan sto. Kafedžija ili konobar znao je šta pije stalni gost. U kafani su se čitale novine koje su visile na zidu postavljene u poseban lagani držač napravljen od drveta. Neke kafane imale su i svoju kuhinju. Služena su narodna jela, čorbast pasulj, klot gulaš, škembići, ,,čorba šok, mesa jok“, a radio je i roštilj. Šabac je imao nekoliko odličnih roštiljdžija čiji su specijaliteti mirisom i kvalitetom privlačili goste u kafane. Na kafanskim stolovima nalazio se tanjir sa nekoliko barenih jaja i slanik. Došavši u kafanu gost bi pojeo jedno bareno jaje i to je bila podloga za naručeno piće. Muzika ,,uživo“ bila je uglavnom u večernjim satima. U boljim kafanama svirali su takozvani salon orkestri a u drugim harmonikaš koji je i pevao. Bilo je svakakih muzičkih sastava ali su oni svakako bili bolji od nekih današnjih ,,svadbarskih“.
U kafani ,,Tunel“ nalazio se bilijarski sto i vladala je tišina dok se igralo. Političke stranke imale su posebne kafane jer je i u ono vreme bilo međusobnih gloženja. U kafani ,,Laf“ okupljali su se Rusi izbeglice. Kasnije oni prelaze u kafanu hotela ,,Bristol“ na Kamičku. Danas je na tom mestu ,,Nova robna kuća“. Pred Drugi sv. rat u „Lafu“ se sastaju socijalisti. Kafanu je opkoljavala žandarmerija ali je postojao prolaz za ,,povlačenje“ u drugu ulicu. Da bi privukli goste u letnjem periodu kafedžije su otvarali letnje bašte. Ostale su poznate bašte: „Pariz“, „Grand“, „Kasina“ i Đenića bašta u Masarikovoj ulici br.123.
Sudeći po brojnim oglasima objavljenim između dva rata u šabačkoj štampi u kojima se nudila prodaja ili iznajmljivanje kafana mnogim šabačkim kafedžijama posao nije cvetao. Konkurencija je bila velika kao i broj kafana: „Zlatna lađa“, „Zlatni top“, „Gučevo“, „Kod Tešmanovića“, „Grčka kraljica“, „Đenića kafana“, „Podrinje“, „Zlatan jelen“, „Sarajevo“, „Rađevina“, „Srpska kruna“, „Jelen“„, Poslednji groš“, „Opalićeva kafana“.
Po mom grubom popisu urađenom na osnovu novinskih tekstova i razgovora sa pedesetak starih Šapčana broj kafana u Šapcu iznosio je oko 130 što ne znači da je to konačna cifra. Neke od kafana bile su kratkog veka dok su druge radile i do 30 godina. Kafana ,,Bele ovce“ sa Kamička vlasnika Krste Jankovića, koji je 1912. godine umro u Aradu, radila je do oko 1931. godine. Najduže je radila kafana ,,Devet direka“ celih 64 godine i tako postala najpoznatija. Koje su bile posle ratne kafane, šta se u njima događalo i šabačkim kafanskim boemima saznaćete u nastavku. Neko je rekao:,,Bolje biti pijan, nego lud“. Ispijmo čašu na eks.
Dragutin Dragan Petrović

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa