29. januar 2015.29. jan 2015.
ŠABAČKO POZORIŠTE OBELEŽILO 175 GODINA POSTOJANjA

„KAINOV OŽILjAK“ KAO OPOMENA

Proslavi značajnog jubileja, koji je obuhvatao i sedam decenija kontinuiranog rada i sedamdeset godina pobede nad fašizmom, pored gradonačelnika Šapca Nebojše Zelenovića, episkopa šabačkog Lavrentija, gostiju i poklonika pozorišne umetnosti prisustvovao i ministar kulture Ivan Tasovac u nedelju, 1. februara. Priliku da vide premijeru predstave „Kainov ožiljak“ imali su i gledaoci drugog programa RTS u direktnom prenosu
Uručenjem Ordena Sv. vladike Nikolaja direktoru Šabačkog pozorišta Zoranu Karajiću od strane episkopa šabačkog Lavrentija u nedelju, prvog februara, svečano je otvoren program obeležavanja sto sedamdeset pet godina postojanja ove eminentne šabačke ustanove kulture.
- Jedna od najeminentnijih ustanova našega grada, rasadnik kulture grada Šapca, doprinela je da se Šabac uzdigne na ovaj pijedestal koji je u istoriji naših gradova zauzimao i zauzima visoko mesto. Zato svim učesnicima koji su doprineli kulturi ovoga grada kažemo hvala ““ rekao je episkop šabački Lavrentije.
O poslenicima umetnosti posvedočila je i izložba „Pohvala ludosti“. Tako su u galeriji „Vladislav Lalicki“ posetioci, pre glavnog događaja večeri, imali priliku da vide izbor slika iz savremene vizuelne umetnosti u Šapcu.
- Šabac je te božićne večeri 1840. godine imao privilegiju da prisustvuje jednom od rekao bih najluđih činova u istoriji kulture našeg grada ali i Srbije. Održana je prva pozorišna predstava. To su zabeležile i „Novine serbske“ koje su to teatralno predstavljenije nazvale ludim. Srbija je u tom momentu bila samo vazalna teritorija u okviru Osmanskog carstva. S pravom možemo da kažemo da je u takvom društvu bilo nezamislivo baviti se umetnošću, kulturom, stvaralaštvom. Baš zbog toga ne mogu da zamislim veličanstveniji spomenik duhu kreativnosti i stvaralaštva od tog čina Davida Marinkovića, njegovih đaka, gimnazijalaca, diletanata kako su ih tad zvali. Njihov čin potvrdio je sve ono što znamo iz istorijskih zapisa a to je da ljudska potreba za lepim, uzvišenim, ne poznaje društvene probleme. Sećajući se tog njihovog hrabrog, vizionarskog čina, ovom izložbom predstavljamo umetnike koji su deo današnje umetničke scene -rekao je selektor izložbe Igor Marsenić.
Zgrada koja s ponosom nosi natpis na svojoj fasadi „Zanat je zlatan“ u svom srcu krije scenu koju su 1987. prilikom adaptacije lično glumci svojim rukama uradili. Scenu koja je s pravom ponela ime velikana srpskog, tada jugoslovenskog glumišta, Ljubiše Jovanovića.
- To je jedina zgrada na svetu gde su daske koje život znače napravili glumci. U ime svih onih glumaca koji su ovde prolivali znoj s pravom možemo večeras da jednom od nas poklonimo da u ime nas nosi ime Scena „Ljubiša Jovanović“. Hvala vam na tome ““ rekao je glumac Petar Lazić podsećajući okupljene na vreme kada su na ovim pozorišnim daskama radili i stvarali glumci od prve generacije pa sve do danas.
Zahvaljujući tome glumci Vladimir i Sonja Milojević, Ivan i Aneta Tomašević, Zoran Karajić, Deana Kostić, Marijana Dugalić, Ljubiša i Strahinja Barović, Miloš Vojnović, Kristina Pajkić, Slobodan Petranović Šarac po prvi put nastupili su na Sceni „Ljubiša Jovanović“. Premijernim izvođenjem predstave „Kainov ožiljak“ u dramatizaciji Spasoja Ž. Milovanovića i režiji Juga Radivojevića, a po istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića i Dejana Stojiljkovića, obeležen je ovaj vredan svake pažnje jubilej.
Jubilej koji je imao za cilj ne samo podsećanje na sve one koji su stvarali tradiciju dugu sto sedamdeset pet godina već i opomenu da pošasti, poput nacizma, predstavljaju zlo koje treba iskoreniti. U metaforičkom smislu „Kainov ožiljak“ doneo je priču o nepostojanosti dobra i tvrdokornosti zla. Priču o piscu i humanisti, Ivi Andriću, njegovim godinama provedenim u Berlinu koje su, na izvestan način oblikovale i njegov roman „Prokletu avliju“. Smestivši tako stambolskog Karađoza u Hitlerov Berlin, spojivši dva naoko nespojiva užasa, pisci su uspeli u svojoj nameri da otelotvore Andrićevu misao „da sposobnost poezije u spajanju naoko nespojivog ne mora da ima blaženstvo“. I upravo u toj prokletoj nacističkoj avliji ispunjenoj svim porocima, nemoralom, travestijom, „Kainov ožiljak“ doneo je poigravanje socijalnim statusima i samoindentifikacijama u pokušaj prepoznavanja neprekidne teatralizacije društva i igranja društvenih uloga.
„Osećam zaista veliku privilegiju i čast što mogu da vam se obratim sa Velike scene Šabačkog pozorišta koja od večeras nosi ime Ljubiše Jovanovića. Veliki glumci nikada ne odlaze u pozorište. Oni zato nikada ne izlaze iz pozorišta. Za njih je pozorište svaki prostor u kome se nađu i oni tim prostorom suvereno vladaju. Čestitam svima 175 godina Šabačkog pozorišta .“
Ivan Tasovac, ministar kulture Republike Srbije
Podsećajući se vremena kada je Šabac zaslugom Jevrema Obrenovića postao urbanistički, kulturno i društveno uređen grad, ali i velikih imena značajnih ne samo za istoriju grada nego i cele Srbije poput Laze Lazarevića, Stojana Novakovića, Jovana Cvijića, Oskara Daviča, Jovana Ilića, Milorada Popovića Šapčanina, Janka Veselinovića, Mileve Marić Ajnštajn, Isidore Sekulić, gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović istakao je da samo život uređen po evropskom standardu nudi slobodu.
- Danas, 2015. godine tražimo način da se izborimo sa golgotom kroz koju je naš narod, naša država, prošla u dvadesetom veku. Mi u Šapcu odgovor vidimo u uređenju života po evropskim vrednostima. Suština evropskih vrednosti je sloboda. Sloboda je mogućnost da ljudi odlučuju a odlučivanje je odgovornost. To je Evropa. Sloboda je lepota. Traganje za lepotom je temelj svake kulture. Iako izgleda da je kultura u Srbiji skrajnuta mi u Šapcu ne prestajemo, zaista ne prestajemo da tragamo za lepotom. Naše traganje traje već sto sedamdeset pet godina. Od „Svetislava i Mileve“, a tada diletantskog pozorišta, do „Kainovog ožiljka“ Šabačkog pozorišta danas. I nećemo prestati da tragamo jer ako to učinimo prestaće potreba da postojimo. Zato čestitam ovom hramu, ovom našem ansamblu i Šapčnima jubilej.

Tekst i foto: Olja Gavrilović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa