12. februar 2015.12. feb 2015.
NA MIŠARU OBELEŽEN DAN DRŽAVNOSTI

NA GRUDOBRANU ZEMLjE

Trodnevne „Sretenjske svečanosti“ u organizaciji Zadužbinskog društva „Prvi srpski ustanak“ Mišar, Crkvene opštine Mišar i OŠ „Jevrem Obrenović“ započete prošlog petka istorijskim časom Bogdana Sekendeka i Dušana Simića sa učenicima u izdvojenoj jedinici šabačke škole na Mišaru. Centralna manifestacija održana u nedelju ispred spomenika Karađorđu i mišarskim junacima
Negujući srcem, dušom i delom srpsku tradiciju i čuvajući od zaborava sećanje na pretke, koji su svojim potomcima doneli slobodu i pravo na život, Zadužbinsko društvo „Prvi srpski ustanak“ iz Mišara i ove godine organizovalo je „Sretenjske svečanosti“. Trodnevnom manifestacijom, koja je započeta istorijskim časom u izdvojenoj jedinici OŠ „Jevrem Obrenović“ u Mišaru prošlog petka, po ko zna koji put oživeli su trenutke slavne srpske istorije. Istorije koja je nicala na krvavim temeljima branilaca rodne grude. I kako bi rečeno u predstavi „Srpska drama“ Siniše Kovačevića: „Naš rad je prašina. Naše nade su prašina. Bog samo čini oba trajnim. Bog nas okružuje sa tri strane. Ostaje iza nas u prošlosti, sa nama je u sadašnjosti i očekuje nas u budućnosti“. I upravo tu prošlost čine naši preci koji su u svojoj sadašnjosti krvarili za budućnost u kojoj su njihovi potomci upravo na Sretenje, obeležavajući Dan državnosti, na Sceni „Ljubiša Jovanović“ Šabačkog pozorišta doneli priču o večitoj srpskoj borbi za opstanak. A među tim potomcima bili su i članovi Amaterskog pozorišta „Vožd“ iz Mišara koji su i ovoga puta maestralno izneli Kovačevićev tekst oduševivši prisutne u predvečerje centralne manifestacije.
Plotun za junake
Posle himne u izvođenju Lazara Jovanovića i Marka Đuričića i oglašavanja iz trešnjevog topa iz koga je opalio Filip Rajković na Mišaru ispred spomenika Karađorđu i mišarskim junacima sveštenici Šabačke eparhije održali su pomen junacima iz Prvog srpskog ustanka i Prvog svetskog rata.
- Mi ovde na Mišaru imamo običaj da kažemo da su dešavanja na Mišaru osvežila i podgrejala našu nacionalnu svest. I onda možete zamisliti kako je staviti se u ulogu čoveka koji iznosi osećanja, mudrost, čoveka koji je tu svest izneo i stavio na noge ““ rekao je Filip Rajković kome je pripala čast da u liku Karađorđa kazuje odlomke iz drame „Nebeski krunski savet“ istoričara Bogdana Sekendeka.
Govoreći o značaju ovoga datuma, koji je uzet za Dan državnosti, dr Marko Todorović, član Zadužbinskog društva je istakao da on objedinjuje sećanje na dva veoma značajna istorijska datuma kod Srba ““ podizanja Prvog srpskog ustanka u Orašcu 1804. godine i donošenje prvog Ustava Kneževine Srbije trideset jednu godinu kasnije u Kragujevcu.
- Mi danas na Mišaru obeležavamo Dan državnosti istovremeno učestvujući u očuvanju slobodarskih tradicija srpskog naroda. Ono što za Rusiju znači Borodin i Borodinska bitka to za nas Srbe znači Mišar i Mišarska bitka. Mišar je i ovo naše podneblje bilo je granica između različitih religija. Nažalost, i danas različitih vera. Sukobi koji će verovatno i u budućnosti trajati. Zato je naš zadatak i Zadužbinskog društva „Prvi srpski ustanak“ da čuvamo slobodarske tradicije srpskog naroda i da svojim delima dokazujemo koliko je značajno za očuvanje slobode u našem okruženju. Zbog toga mi možemo biti ponosni i možemo poručiti Evropi da smo mi bili na braniku. Pitanje je danas kako bi izgledala i Evropa da nije bilo Mišara i Mišarske bitke ““ dodao je dr Todorović.
Polaganjem venca na spomenik Karađorđu i mišarskim junacima od strane članova Zadužbinskog društva Snežane Simić, Tanje Radovanović i Dušana Dimitrijevića priveden je kraju centralni deo „Sretenjskih svečanosti“. Posle obilaska postavke izložbe fotografija mišarskih porodica diplomiranog vajara Daneta Unčevića u galeriji Doma kulture u Šabačkom pozorištu predstavljeni su „Cerski epitafi“ velikog srpskog i šabačkog pesnika Krstivoja Ilića, rodom iz Vila Leske.
„Cerski epitafi“ ““ neprolazna himna Prvom svetskom ratu
„Kao što je svojim „Mišarskim elegijama“ oživeo slavu mišarskih besmrtnika tako je i ovom ispovednom lirikom obnovio uspomenu na bogolike junake Cerske bitke. Još jednom Krstivoje Ilić pokazao je svu raskoš i majstorstvo klasičnog stiha otvarajući moderne prostore rodoljubivog pesništva.“ A slavu bogolikih junaka Druge armije i svih mučenika putem stihova proneli su među prisutnima glumci Šabačkog pozorišta Petar Lazić, Zoran Karajić, Siniša Maksimović, Vladimir Milojević i Dušan Simić iz AP „Vožd“ Mišar.
- Prvi svetski rat, Cerska bitka, cela jedna armija pod zemljom. Junaci koji se nikad više neće roditi ni ponoviti. To sam ja morao da opevam kao što sam opevao „Cerske epitafe“. Da li će knjiga krenuti dalje videćemo koliko nas budu voleli i na drugim stranama. A i ako neće volećemo mi knjigu i sami sebe ““ istakao je Krstivoje Ilić.
Poklonjenje senima obnovitelja Srbije
Sumirajući rad društva u protekloj godini prof. Dragiša Marsenić, predsednik Skupštine Zadužbinskog društva, podsetio je sve na seni onih koje sa ponosom danas spominjemo.
- Mi se danas na sveti dan Sretenje gospodnje sretosmo na nasvetijem mestu puni želja, htenja i žalosti. Sreto smo se na Mišaru da odamo dužno poštovanje i poklonimo se senima onih koji su održali reč i čast da bi obnovili svoju Srbiju nama na ponos, poštovanje i čuvanje. Mi iz Zadužbinskog društva ne smemo da zaboravimo na žrtve koje je naš narod prineo na oltar otadžbine i mislimo da svako ko voli Srbiju može da doprinese njenom napretku i lepoti. Svima vama ispred srpskog Zadužbinskog društva izražavam veliku zahvalnost na vašem prisustvu i poštovanju tekovina našeg društva. Živela država Srbija i njen dan! ““ dodao je akademski slikar Dragiša Marsenić.
Oni koji nisu mogli da budu uz članove Društva, njihove goste i prijatelje, svoju podršku i čestitke poslali su putem telegrama koji su pristigli iz Podgorice od Miloša Milića, Smedereva od dr Dragana Ilića, Aranđelovca od Branka Zlatkovića, urednika časopisa „Orašac 1804.“, prijatelja i člana društva iz Lajkovca Milutina Rankovića, Lazarevca od Mićuna Petronijevića, Salaša Noćajskog od Svetislava Čupića, a sa Žabljaka od Veselina Šljivančanina.
Olja Gavrilović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa