19. februar 2015.19. feb 2015.
GRADSKO VEĆE PODRŽALO PREDLOG STRUČNE KOMISIJE DA ŠABAC DOBIJE PRAZNIK

DAN GRADA 22. APRIL

O razlozima zbog kojih je za Dan grada Šapca predložen 22. april razgovarali smo sa master istoričarom Dejanom Živanovićem, pomoćnikom gradonačelnika Šapca. Živanović je, uz još troje stručnjaka, bio član Komisije za predlaganje praznika grada Šapca.
Kako je došlo do odluke da Dan grada Šapca bude 22. april?
- Grad Šabac godinama unazad nema svoj praznik ili Dan grada. Podsetiću da je ukidanjem 23. oktobra, koji je obeležavan kao dan ulaska partizanskih jedinica u Šabac 1944. godine i dan kada je završen Drugi svetski rat u Šapcu, ostala praznina, inače dobre prakse svuda u svetu da jedan grad ima svoj praznik koji se na svojevrstan način obeležava. Potreba da grad Šabac dobije svoj praznik ima uporište u simboličkim, istorijskim, turističkim i drugim razlozima.
Zbog čega je odabran 22. april 1867. godine? Koliki je značaj imao odlazak Turaka iz Šapca? Šta je taj događaj, u tom istorijskom periodu, predstavljao za grad i čitavu Srbiju, s obzirom da su u istom periodu i druga, do tada turska utvrđenja, predata na upravljanje Srbima?
- Kada su poslednji eksponenti Osmanskog carstva, oličeni u vojnom garnizonu smeštenom na prostoru u i oko Šabačke tvrđave, napustili Šabac 22. aprila 1867. godine, to je označilo bitnu prekretnicu u razvoju grada. Na osnovu preciznih podataka, u decenijama nakon ovog događaja broj stanovništva u Šapcu je konstantno povećavan. Šabac je postao značajno izvozničko mesto, a spoljno-trgovinska razmena je posle 1867. godine značajno porasla. Počeci industrijalizacije, izgradnja puteva, oživljavanje gradskog života, uređenje obale na Savi, smatraju se, takođe, neposrednom posledicom odlaska Turaka iz Šapca. Naposletku, značaj definitivnog odlaska Turaka iz Šapca, Beograda, Smedereva i Kladova, posle skoro četiri veka vladavine ovim krajevima, predstavljao je ostvarenje viševekovnog sna o oslobođenju Srbije od Turaka.
S obzirom da je dogovor sa sultanom Abdul Azizom i velikim vezirom Ali-pašom postigao Mihailo Obrenović, da li slavljenjem ovog dana Šabac potvrđuje svoju istorijsku „obrenovićevsku“ stranu?
- Nikako. Posle sedam decenija od ukidanja monarhije i 112 godina od smene dinastije Obrenović, smatram da je izlišno i govoriti o takvim podelama sa pozicije ozbiljne gradske vlasti. O podelama u srpskom narodu, najbolji sud je izrekao naš Šapčanin, Dušan Kovačević, u svom književnom delu koje se bavi ovim pitanjem, Podele će nam verovatno, doći glave i (ovo malo) preostale zemlje. Delim njegovo mišljenje.
Deo stručne javnosti smatra da bi bilo prikladnije da Dan grada bude 2. novembar, u znak sećanja na ulazak srpske vojske u Šabac 1918. godine, u smiraj Prvog svetskog rata.
- Izbor jednog istorijskog događaja ili datuma za praznik grada, uvek može biti predmet različitih mišljenja, što je na kraju i dobro i normalno. Kako je reč o društvenim zbivanjima, mi nemamo mehanizam da egzaktno kažemo, da, to je najznačajniji datum u istoriji grada. Nasuprot tome, shodno bogatoj istoriji Šapca, naš grad ima više značajnih datuma koji imaju težinu da bi bili izabrani kao praznik grada. Jedan od njih je svakako 22. april 1867. godine. Razlozi koji su Komisiju za predlog praznika grada opredelili za ovaj, a ne za recimo 2. novembar 1918. godine, odnosno ulazak srpske vojske u Šabac i njegovo oslobođenje u Prvom svetskom ratu, su činjenice da je konačan odlazak Turaka iz Šapca, ostvaren mirnim, političkim putem. Odlaskom Turaka viševekovni san o slobodi bio je ostvaren. Grad je posle ovoga beležio uspon u mnogim oblastima o čemu smo već govorili. Na kraju, jedan praktičan razlog, bitan sa aspekta grada i manifestacija koje će pratiti obeležavanje praznika grada, jeste veća verovatnoća da u aprilu očekujemo bolje vremenske uslove, nego recimo u novembru. Slažem se da 2. novembar 1918. godine, predstavlja izuzetno bitan dan u istoriji Šapca. Međutim, stradanje grada, stradanje skoro polovine njegovih stanovnika i dugotrajne posledice razaranja, smatrali smo, zaslužuju drugačiji vid sećanja. Kao takav on će biti obeležavan od strane grada Šapca, u okviru Dana sećanja, koje takođe pripremamo da ozvaničimo i obeležavamo.
Kakva je administrativna procedura u vezi sa proglašenjem određenog datuma za Dan grada?
- Ideju o prazniku grada gradonačelnik je inicirao kroz formiranje stručne Komisije za predlog praznika grada Šapca koju smo činili Svetlanka Milutinović ““ Muzejski savetnik Narodnog muzeja u Šapcu/dipl.istoričar, Radomir Petrović ““ direktor Međuopštinskog istorijskog arhiva u Šapcu/dipl.istoričar, Sonja Bokun-Đinić ““ direktorka Biblioteke šabačke/magistar kulturne politike, i ja, a koja je predlog Odluke o prazniku grada predala na usvajanje Gradskom veću. Po usvajanju predloga Odluke, morali smo dobiti prethodnu saglasnost Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. Sada, kada je i ova saglasnost Ministarstva pristigla, Odluka o prazniku grada Šapca ići će pred odbornike grada Šapca na narednu sednicu Skupštinu grada. Nadamo se da će odbornici prihvatiti ovaj predlog čime će već od ove godine grad Šabac dobiti svoj praznik.
Gradsko veće Šapca podržalo je stav stručne Komisije za predlog praznika grada Šapca, i o njemu će se razgovarati na narednoj sednici lokalnog parlamenta. Kako je predviđeno, praznik će se obeležavati radno, uz svečanu akademiju i dodelu nagrada i priznanja.
M.Maksimović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa