23. april 2015.23. apr 2015.
PREDRAG SRDANOVIĆ, DIREKCIJA ZA POLjOPRIVREDU

AGRAR U TEŠKOĆAMA

O aktuelnostima u vezi sa poljoprivrednim temama razgovarali smo sa Predragom Srdanovićem, zamenikom direktora Direkcije za poljoprivredu.
Na području Šapca nedavno je počela setva jarih kultura. Kako ona protiče?
- Setva malo kasni. Vremenske prilike proizvođačima nisu išle na ruku. Nije bilo snega i mraza, već mnogo vode koja je otežavala setvu. Zbog toga je bilo potrebno malo više agro-tehničkih radova nego obično. Prema procenama do sada je zasejano nešto više od 30 odsto površina. Najmanje je posejano na područjima gde je bilo izlivanja vodotokova i na površinama gde su se, usled podzemnih voda, formirala „vodena ogledala“. Nadamo se da će bolji vremenski uslovi pomoći da se čitav posao obavi na vreme. Drugi problem je cena setve, pošto je ona za većinu proizvođača veoma skupa. Uz pretrpljene štete prošle godine, ni ekonomske okolnosti ne idu na ruku poljoprivrednim proizvođačima. Pre sedam godina litar goriva je vredeo kao četiri kilograma merkantilnog kukuruza, dok sada vredi deset kilograma. Zbog svih ograničavajućih faktora, pribojavamo se da će ovo biti i jedna od najtežih setvi u poslednjih 20 godina.
Kakva je situacija sa otkupom tovnih svinja? Da li je rešen problem otkupom za Robne rezerve?
- Intervencija države se ogledala u otkupu 10.000 tovljenika. To je izuzetno mala količina, odnosno nije značajno doprinela rešavanju problema. Otkup se obavljao po ceni od 170 dinara, dok je sada cena opet pala na 135 dinara po kilogramu, što je nezadovoljavajuće za stočare. Kako stvari stoje, uskoro će i stočari koji se bave tovom junadi imati probleme, jer poslednje informacije pokazuju da je otkupna cena pala za oko 40 dinara po kilogramu.
Da li će ove godine biti nabavljena dovoljna količina protivgradnih raketa?
- Direkcija za poljoprivredu je ove godine uvećala budžet za ove namene za 100 %. Od prošle godine su nam ostale 32 rakete, a ove godine planiramo da za tri miliona dinara nabavimo 83 protivgradne rakete. Nove rakete će biti kvalitetnije i efikasnije u odnosu na prošlogodišnje. Očekujemo da i republika pomogne i da još većim količinama dočekamo leto i sprečimo eventualne posledice grada.
Prilično ste anagažovani i na rešavanju problema u vezi sa kanalskom mrežom. Šta je do sada urađeno po tom pitanju?
- Već početkom marta gradonačelnik Šapca je formirao komisiju koja je obišla 22 sela. Imali smo veoma dobru saradnju sa predsednicima saveta mesnih zajednica i gradskim poverenicima prilikom lociranja najproblematičnijih tačaka. Komisija je snimila kritična mesta i na sastanku Štaba za vanredne situacije doneta je odluka da se hitno krene u rešavanje problema na vodotokovima drugog reda. Radovi su počeli pre tri nedelje. Dosta toga je urađeno u Gornjoj Vranjskoj, Metkoviću, Maloj Vranjskoj, Beloj Reci, Bogosavcu, Pocerskom Pričinoviću, Varni, Majuru i Jelenči. Radovi na sanaciji kanalske mreže i vodotokova drugog reda će trajati i u narednom periodu. Nažalost, obilaskom terena utvrdili smo da su najveći problemi izazvani nesavesnim odnosom prema kanalskoj mreži, jer je potvrđeno da se u njoj često nalazi različito smeće, žbunje i ostale stvari koje onemogućavaju proticanje vode. Rešavanje problema u vezi sa ovom temom će biti prioritet kako ove, tako i sledeće godine, tako da građani nemaju razloga za brigu.
Šta je rešenje, kažnjavanje ili edukacija?
- Za sada nema kažnjavanja. Nadamo se da će pojedincima, po zvaršetku akcije, proradti svest, a da ći i oni koji se dobro odnose prema prirodi apelovati na komšije da promene dosadašnje navike. Zakonska obaveza svakog od nas koji se bavimo poljoprivredom je da čistimo kanale koji se nalaze uz naše posede. Retko ko je tu obavezu shvatio obiljno, a posledice takvog ponašanja smo mogli da vidimo prošle godine. Uvereni smo da će i odluka grada da od juna krene u organizovano odnošenje smeće sa seoskog područja doprineti rešavanju ovog problema, odnosno da će se značajnio smanjiti količina otpada koja je do sada završavala u kanalima i malim rekama.
Šta se deševa sa rekonstrukcijom i čišćenjem Cerskog obodnog kanala?
- Cerski obodni kanal je vodotok prvog reda, i za njegovo uređenje je zadužena republika. Na ovom prostoru to je u nadležnosti Vodoprivrednog preduzeća „Sava“, koje je prošle godine izvršilo obimne radove. Tada je očišćeno osam i po kilometara, a preostalo je da se uradi čišćenje nešto manje od dva kilometra na potezu između Petkovice i Prnjavora. Cerski obodni kanal je veoma značajan, imao je možda i ključnu ulogu prošle godine u borbi sa poplavama. Kao najveći recepijenti, primio je ogromnu količinu vode koje su naneli bujični vodotokovi, i u najavećoj meri doprineo zaštiti od poplava. Zbog toga ćemo uvek insistirati da se on održava, jer od njega, u uslovima kakvi su bili prošle godine, zavisi sudbina 14 sela, pa i samog grada Šapca.
Stočarstvo je u velikj krizi. Osim manjih cena otkupa po kilogramu žive vage, u velikom problemu su i proizvođači mleka. Mlekari koji proizvode do 20 litara nemaju gde da predaju mleko, a u sličnom problemu bi mogli da se nađu i oni koji proizvode do 100 litara dnevno.
Najvažnija je saradnja sa građanima. Primer za to je i čišćenje kanalske mreže i vodotokova drugog reda, gde smo na osnovu njihovih informacija, upozorenja i saznanja zajedno uradili mnogo toga.
M.Maksimović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa