30. april 2015.30. apr 2015.
NEPRAVILNA ISHRANA UZROK MNOGIH BOLESTI

ZDRAVA HRANA POLA ZDRAVLjA

Srbija ima dobre proizvodne resurse za zdravu hranu. Ako bi se oni do kraja realizovali bilo bi zdrave hrane za mnogo veći broj ljudi od postojećih. To se već sada primećuje na potencijalima mnogih regiona, a posebno mačvanskog. Primera radi jedno Banovo Polje u opštini Bogatić može povrćem da snabdeva godišnje čitav jedan grad od 200.000 stanovnika.
Sdruge strane neosporno veliki potencijali, godinama samo to i ostaju i ovom izuzetno važnom segmentu bitisanja ljudi, posvećuje se mala pažnja. Ni tako često pominjana svest ljudi nije po ovom pitanju na zavidnom nivou. O značaju zdrave hrane ljudi se prisete tek onda kad se suoče sa nekom bolešću, a lekari sa kojima smo razgovarali svedoče da je za mnoge uzrok baš loša ishrana.
NEMINOVNE ŠTO ČEŠĆE KONTROLE HRANE
Na problem konzumiranja loše hrane lekari sve češće ukazuju. Kontrolu često sprovode u Zavodu za javno zdravlje u Šapcu. U ovoj renomiranoj instituciji godišnje urade više hiljada kontrola. Uzorci se uzimaju na osnovu zahteva iz sistematske kontrole inspektora, koji im se obraćaju za stručnu analizu. Ovde kontrolišu i zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opšte upotrebe uzetih na graničnim prelazima. Rade i kontrolu po ugovoru. I svako ko se bavi proizvodnjom hrane dužan je da na osnovu Zakona kontroliše njenu ispravnost, pre puštanja u promet.
Pravilna ishrana je najvažniji činilac spoljne sredine koji omogućuje da se optimalno ispolji genetski potencijal, posebno u pogledu fizičkog i mentalnog razvoja dece. To obezbeđuje pravilan rast, razvoj i reprodukciju, kao i poželjan nivo otpornosti i imuniteta.
PRAVILA PIRAMIDE ISHRANE
Ključna godina vezana za optimalno pokriće dnevne potrebe za hranljivim materijama je 1993. godina, kada je usvojena Piramida ishrane. Baza ove piramide su žitarice. Radi lakšeg korišćenja ovih preporuka o ishrani, one su sumirane u deset koraka.
Prvi je: koristi raznovrsnu hranu, pretežno biljnog porekla, a meso i mesne proizvode u ograničenim količinama. Drugi korak glasi da hleb, razne vrste žitarica, testenine , pirinač ili krompir, treba jesti više puta dnevno. Treći korak je praktično povrće i voće koje treba jesti pretežno sveže i iz domaćih izvora. Četvrto je kontrola unosa masti. Peto se odnosi na što češću kontrolu telesne mase. Šesto je da masna mesa i mesne proizvode treba zameniti pasuljem ili drugim mahunarima, ribom ili drugim „mršavim“ mesom.
Sedmi korak je što češće uzimanje mleka i mlečnih proizvoda sa manjim procentom masti. Osmi korak se odnosi na uzimanje hrane sa manjim procentom šećera, ograničenim unosom zašećerenih napitaka i slatkiša. Deveti korak je hrana sa manje soli. Ovo se odnosi na maksimum šest grama na dan, isključivo jodirane. Deseti korak glasi da hranu treba pripremati na bezbedan i higijenski način. Jedanaesti korak je dojenje u prvih šest meseci uz postepeno uvođenje odgovarajuće hrane u korektnim vremenskim intervalima. I dvanaesti korak je umereno konzumiranje alkohola.
Stručnjaci kažu da su posledice nepravilne ishrane brojne. One se pre svega ogledaju u deficitu pojedinih nutrijenata, potom gojaznost, dijabet tipa jedan, rahitis i problemi sa krvnim pritiskom.
U zrelim godinama pored povećanog krvnog pritiska, javljaju se bolesti srca i krvnih sudova, gojaznost i osterogoza.
Masti imaju veliku energetsku gustin, a organizam može da kompenzuje veliki unos energije do određenih granica. Jer kontrolni signali nisu dovoljno efikasni da spreče brzi unos energije iz masnih obroka. Često konzumiranje obroka bogatih mastima, ukazuju stručnjaci remeti kontrolne signale i regulatorni procesi su manje stabilni da odgovore na veći unos hrane, nego kada je u pitanju nedovoljan unos.
Na problem gojaznosti ukazuje i doktor Milenko Uglješić. Gojaznost je bolest, tvrdi on i dodaje da je dobar lek pravilna i zdrava hrana. U suprotnom mogu nastati mnoge bolesti o kojima je već bilo reči, a kapacitet za stvaranje rezervi masti u telu je praktično neograničen. To znači da bi promene telesne težine mogle biti posledica poremećene ravnoteže metabolizma masti, odnosno ukupne energetske ravnoteže. Njegovo zapažanje je da ljude privlači hrana bogata mastima, jer je pre svega ukusna, prijatna i to bi moglo biti jedan od najmoćnijih uticaja pozitivnog energetskog bilansa.
Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa