4. jun 2015.4. jun 2015.
Festival ruŽa od 18. do 20. juna

LIPOLIST VAM ŠIRI RUKE I OTVARA SRCE

„Ovi seljaci su radni, a njive plodne, ovde su devojke lepe, a momci stasiti. U Lipolistu je samo stari bagrem kriv koji zajedno sa stoletnim lipama tiho besedi o prohujalim dobima. Ovde slavuj najlepše peva. I ove starine što se pesme nikad ne odriču -ponos su naš i amanet mladima da nam paze i slave Lipolist“, izrekao je Živojin Žoja Topalović prilikom otvaranja prvog praznika cveća 1990. godine
Promocija festivala i mesta koje je postalo poznato i van državnih okvira zahvaljujući kraljici cveća, održana je prošlog četvrtka u Lipolistu. Tom prilikom, u domaćinstvima Topalovića i Marinkovića okupilo se oko 30 turističkih vodiča i novinara iz Beograda i Šapca. Sa ciljem skretanja pažnje sa svakodnevnog sivila i afirmisanja pravih vrednosti, gostima je upriličen obilazak rasadnika, šetnja etno selom i“povratak u prošlost“ Mačve, kao i najava sadržaja 21. festivala Ruže Lipolista koji je predviđen za period od 18. do 20. juna.
Sve je počelo šezdesetih godina...
Kraljica cveća se u Lipolistu zametnula između dva svetska rata, dok je ozbiljnije bavljenje ružarstvom, kako je naveo Milan Marinković u monografiji posvećenoj dvadesetoj godišnjici festivala, počelo šezdesetih godina prošlog veka. To je vreme kada su braća Žoja i Janko Topalović počeli da sade ruže, „trnje“, kako su to neki, tada, sa podsmehom nazivali.
Danas, u selu koje je od Beograda udaljeno oko 110 km, Loznice 40 km i Šapca 20 km, ružu uzgaja petnaestak porodica. Ukupna godišnja proizvodnja je oko milion sadnica koje se pored domaćeg plasiraju na tržišta: Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Poljske, Holandije, Rusije, Ukrajine i Kazahstana.
U domaćinstvu Milana Topalovića, ruža kao porodični posao cveta već šest decenija.
- Rasadnik je, na imanju na kojem se nalazi naša porodica već 200 godina, osnovao moj otac Aca 1955. godine. Danas su i moja dva sina uključena u posao pa nas trojica vodimo firmu. Zasadi zelenila i cveća su na preko 20 hektara. Najveće površine zauzima ruža, ostalo su ukrasne biljke. Stariji sin Stefan, koji je završio pejzažnu arhitekturu je zadužen da vodi prodajni deo u Beogradu, odnosno od prošle godine smo u okviru Home centra otvorili jedan prodajni objekat, a od aprila ove godine smo prisutni i u Garden centru - izjavio je Milan Topalović, i objasnio gostima iz Beograda i Šapca da je bavljenje gajenjem cveća mukotrpan posao, koji traži dosta ulaganja ali i stalni kontakt sa naukom.
-Posao je dosta zahtevan. Veći deo zarade se plasira u novu proizvodnju. Kako bi išli u korak sa vremenom imamo odličnu saradnju sa naukom, posebno Šumarskim fakultetom i poljoprivrednim fakultetima u Beogradu i Novom Sadu.
Lipe listaju, ruže cvetaju a devojke se udaju u junu...
Pored cveća, kolorit i lepotu lipolištanskog krajolika na daleko prepoznaju i po platnima slikara Slobodana Topalovića. Etnologiju slika godinama, što je rezultiralo brojem od 4.600 slika, 46 izložbi i nestvarnim etno ambijentom na porodičnom imanju. Pored Srbije, slike je izlagao i prodavao širom Evrope.
-Ovaj vredni čovek je decenijama skupljao sve ono što smo mi zaboravili, odbacili i time nas podsetio koliko je važno da čuvamo ono što je deo našeg trajanja. Slobodan je sve te predmete doneo ovde, njima dodao malo boje. Stoga je ovo mesto tako živopisno. Ako vam se negde učini da je kolorit mnogo jak , to je zbog energije koju ima ovaj gorostas kao Cer i neukrotivog i brzog duha kao Drina- navela je Margareta Musić, novinarka RTV Šabac i članica organizacionog odbora festivala Ruže Lipolista.
Živopisni ambijent Slobodana Topalovića, poslužilo je kao svojevrsni vremeplov za nadahnutu priču licenciranog turističkog vodiča Ane Pavlović o mačvanskim običajima pod nazivom „Lipe listaju, ruže cvetaju a devojke se udaju u junu...“
Svaki gost ostavi trag
„Ovi seljaci su radni, a njive plodne, ovde su devojke lepe, a momci stasiti. U Lipolistu je samo stari bagrem kriv koji zajedno sa stoletnim lipama tiho besedi o prohujalim dobima. Ovde slavuj najlepše peva. I ove starine što se pesme nikad ne odriču -ponos su naš i amanet mladima da nam paze i slave Lipolist“, reči su Živojina Žoje Topalovića izrečene prilikom otvaranja prvog festivala koji slavi kraljicu cveća 1990. godine. Da je tada „amanet“ stavljen u prave ruke najbolje potvrđuje podatak da dve i po decenije, uprkos kratkom prekidu, manifestacija i dalje traje, a da gosti sve češće i u sve većem broju dolaze u Lipolist.
-Svi koji ovde dođu ostave svoj trag. Svoju energiju. Jedan sam od osnivača festivala i jedini koji je učestvovao svake godine do sada. Ovaj festival je neka vrsta mog životnog projekta i srećan sam što sam ga ostvario i što on iz godine u godinu raste. Primajući drage goste proteklih decenija bavili smo se nekom vrstom neformalnog turizma, dok smo ove sezone odlučili da to i formalno radimo. Ove godine smo sa mnogo većim ambicijama pristupili i pripremama za sam Festival. Jedan od dokaza je i ova konferencija, a predhodilo joj je naše predstavljanje na Sajmu turizma u Beogradu i poseta Sajmu hortikulture prilikom koje smo naš štampani materijal - poziv za učešće na 21. „Ružama Lipolista“, uručili većini izlagača- istakao je Milan Marinković.
Podrška Grada nije izostala
- Vredni ljudi iz Lipolista su godinama u nazad izgradili manifestaciju od izuzetnog turističkog i ekonomskog potencijala. Ove godine imamo jako ozbiljnu kampanju koja će rezultirati većim brojem izlagača ali i boljim zabavnim programom za posetioce. Podaci kažu da Lipolištani tokom godine proizvedu oko milion sadnica ruže i plasiraju na tržište Evrope i Rusije. Zato je za grad važna i ova proizvodnja i festival koji je promoviše - rekao je ispred pokrovitelja manifestacije „Ruže Lipolista“ grada Šapca, zamenik gradonačelnika Nemanja Pajić.
Organizatori festivala su Turistička organizacija grada Šapca, Udruženje „Ruže Lipolista“ i MZ Lipolist.
- Poseta beogradskih i lokalnih novinara, kao i prestoničkih turističkih vodiča Lipolistu predstavlja samu završnicu promocije festivala. Ovakvim i sličnim koracima se ozbiljno trudimo da Lipolist postavimo na manifestacionu turističku mapu Srbije - izjavio je Dragojlo Lazić direktor TOŠ.
Čarobno seoce kao primer dobre prakse
Nakon promotivne šetnje kroz ružičnjake, posete etno sela, gosti su izneli neke od utisaka.
- Kao profesor visoke škole koja obrazuje kadrove za turizam, veoma sam zadovoljna viđenim. Ovo je mesto u koje svaki student turizma treba da dođe i na licu mesta se upozna sa načinom na koji jedna lokalna zajednica ulaže u svoj razvoj. Ovde sam boravila poslednji put pre 15 godina, i moram da kažem da su mi pojedini lokaliteti neprepoznatljivi u pozitivnom smislu. Ovo je veliki potencijal, odnosno mislim da Lipolist i Šabac, ovaj primer dobre prakse u razvoju turizma mogu da izvoze i u druge delove Srbije - istakla je prf dr Snežana Štetić, pomoćnik direktora Visoke turističke škole u Beogradu.
Sa Lipolistom se ranije sretao i novinar radija “202“ Luka Mijatović.
-U ovih 20 godina koliko traje priča o Lipolistu ja sam ovde šesti put, a u jednoj od mojih prvih knjiga Serbia and Montenefro Njelcome to you, objavljenoj na 12 jezika, značajan deo prostora zauzima priča o ruži i Lipolistu. U mojim emisijama noćnog programa radija „202“ sam često govorio i o Šapcu i o ovom kraju, dok je Lipolist uvek imao posebno mesto. Te priče su imale uvek dobar odjek među publikom. Danas sam ovde sa distance od 5 godina, i mogu da povrdim samo da je priča još ozbiljnija a ono što me posebno raduje je da su ljudi okupljeni oko nje tu ne zbog biznisa već zbog iskrene ljubavi prema tradiciji i bavljenju ružama.
Mirjana Nikić, novinarka „Politike“ je prvi put u Lipolistu.
- Čarobno seoce. Priču o njemu ću shvatiti vrlo ozbiljno, pre svega zbog toga što kroz svoju rubriku u Politikinom dodatku „Moja kuća“ pratim etno graditeljstvo i očuvanje etno tradicije. Sasvim sam sigurna da će priča o Etno selu porodice Topalović tu zauzeti posebno mesto.
I za kraj, kao najslikovitija pozivnica za obilazak Lipolista, možda ponovo mogu poslužiti reči Žoje Topalovića iz pozdravnog govora daleke 1990. godine:“Mi ljudima loše volje nudimo cvet kao melem za dušu, mi svetu šaljemo mačvansku pesmu, mi pružamo rascvetale lipe. Lipolist vam širi ruke i otvara srce“
PISAC U VRTU
Negovanje lepe reči u Lipolistu bi se moglo nazvati tradicijom. Godinama u nazad ovo mačvansko selo je bilo domaćin plejadi velikana srpske književnosti. Svako od njih je sa sobom poneo deo Lipolista u srcu i biljku u znak sećanja. Da sve te uspomene okupi na jednom mestu došao je na ideju Tomislav Marinković, pesnik nosilac priznanja “Vasko Popa“ i “Branko Miljković“, inače rođeni Lipolištanin. Radna verzija knjige “Pisac u vrtu“ biće promovisana na 21. Festivalu.
-Svoje prijatelje, pesnike i pisce sam zamolio da napišu po jednu priču o biljkama, jer svi su po jednu poneli iz Lipolista. To je spisak od 14 pisacaa među njima su i Milovan Danojlić, Miroslav Pešić, Goran Petrović, Ljubica Arsić- naveo je Tomislav Marinković.
PROGRAM FESTIVALA
Četvrtak, 18. jun
11.00 - otvaranje Festivala „Ruže Lipolista“ uz podelu ruža u šabačkoj pešačkoj zoni
- program Samo da ruže lepše cvetaju i mirišu....
učestvuju učenici Muzičke škole „Mihailo Vukdragović“ i recitatori (bina ispred Kulturnog centra Šapca)
21.00 - koncert grupe The Frajle (bina ispred šabačke Pošte)

Petak, 19. jun - Lipolist
19.00 - Etno dvorište porodice Topalović
- program Jutros mi je ruža procvetala...
- folklorna sekcija Lipolist
- Amatersko pozorište „Vožd“ Mišar i NDA „Veselo majmunče“
- Hristina i Katarina Trifunović, vokali
21.00 - dvorište porodice Milana Marinkovića
- Kod Marinkovića od Marinkovića
- predstavljanje zbirke priča Pisac u vrtu, priređivač Tomislav Marinković, pesnik

Subota, 20. jun - Lipolist
11.00 - otvaranje izložbe cveća „Ruže Lipolista“
- program KUD „Abrašević“, ANI „Hajduk Stanko“, UA „Čivija“, KUD„Gospodar Jevrem“ Jevremovac
- učenici OŠ „Vojvoda Stepa“ Lipolist
- takmičenje u izradi aranžmana od ruža učenika srednjih poljoprivrednih škola iz Srbije
14.00 - uručenje nagrada najuspešnijim učesnicima 21. Festivala cveća „Ruže Lipolista“
- dodela Prstena prijateljstva
- poseta rasadnicima
- vožnja fijakerom
T. Trifković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa