18. jun 2015.18. jun 2015.
NEBOJŠA ZELENOVIĆ, GRADONAČELNIK ŠAPCA, O PRVIH GODINU DANA RUKOVOĐENjA GRADOM

NE OBAZIREM SE NA UVREDE, BAVIM SE ČINjENICAMA

Umesto tabloidizacije stvarnosti, otvaramo mogućnost da građani žive svoje živote i obezbeđuju sigurniju budućnost svojoj deci. Umesto bolesnog poimanja politike i socijalne patologije, ukazujemo na značaj institucija i pristojno društvo. To je jedini način da se pridružimo evropskoj zajednici, gde nam je prirodno mesto, kaže gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović
Gradonačelnika Nebojšu Zelenovića, izabranog dvotrećinskom većinom pre godinu dana na sednici Skupštine grada Šapca, dočekala je gomila problema. Na čelnu gradsku funkciju stupio je istog dana kada je ukinuta vanredna situacija nakon majske poplave. Prvi zadatak bio je stabilizacija sistema i pomoć građanima u nadoknadi štete. Prva pohvala na račun šabačke vlasti stigla je iz vrha države, i to za pomoć građanima u prikupljanju dokumentacije za nadoknadu štete od poplave. Prvo obećanje dato građanima da će deponija na Dudari biti zatvorena, ispunjeno je. Godina je završena bez gubitaka, sa izmirenim obavezama prema svima i prvim rezultatima promene u postavci sistema. U 2015. godinu ušlo se sa velikim projektima. Prvu godinu rukovođenja Zelenović je posvetio ispunjavanju obećanja datih građanima. Nimalo lak posao, imajući u vidu da je jedini gradonačelnik u Srbiji koji ne pripada strankama vladajuće garniture na republičkom nivou.
Nebojša Zelenović za „Glas Podrinja“ govori o domaćinskom vođenju Šapca, grada koji promoviše i sprovodi politiku suštinske decentralizacije i građanske samouprave. To je, kako kaže, jedini način da građani žive bolje, a društvo napreduje.
Kažete da na kritike odgovarate radom. Šta izdvajate kao urađeno za prvih godinu dana rukovođenja gradom i na šta ste naročito ponosni?
- Finansijska konsolidacija sistema, zatvaranje deponije, završetak rekonstrukcije i dogradnje bazena, promene u načinu rada gradske administracije, rešavanje problema u funkcionisanju zdravstvenih ambulanti u selima, čišćenje kanalske mreže. To su poslovi kojima smo dokazali sposobnost da upravljamo gradom i pokazali odgovornost prema građanima. Normalno je da bilo ko ima zamerke na moj rad, ali one se uglavnom odnose na prošlost. Prošlost me u tom smislu ne zanima, gledam u budućnost. Siguran sam da građani to podržavaju.
Šta ste suštinski promenili u sistemu?
- Gradska administracija je efikasnija. Nametnuli smo stav da građani nisu kuriri administracije već je administracija sluga građanima. Uveli smo Jedinstveni šalter, brzo se dolazi do dozvole, za šta nas je Ministarstvo građevine pohvalilo. Komunikacija sa privredicima je poboljšana. Posle 30 godina formirali smo odeljenje Privredne komore u Šapcu, čije je sedište bilo u Valjevu. To je konkretan način da ostvarimo saradnju grada i privrednika. Promenili smo standarde u lokalnom parlamentarnom životu. Za godinu dana održali smo 11 sednica Skupštine grada, što je više nego tokom prethodne tri godine. Opozicija nikada nije imala više prostora da kritikuje gradsku vlast. To jeste dobro ali je neophodno da kritike budu realne, u najboljem interesu građana. Ne obazirem se na uvrede, bavim se samo činjenicama. Verujem da u demokratskom procesu možemo doći do najkvalitetnijih odluka.
Čime je Šabac uspeo da se nametne u ne baš povoljnom vremenu i okruženju za lokalnu vlast?
- Šabac je prva lokalna samouprava u Srbiji koja je javnom ponudom emitovala obveznice namenjene finansiranju izgradnje zatvorenog bazena. Emisija dugoročnih municipalnih obveznica Grada Šapca, vrednosti 400 miliona dinara, u potpunosti je realizovana. Sve obveznice su prodate, a potražnja je bila 50 odsto veća od ponude. Bazen smo izgradili, kako smo i obećali. Novac koji nismo potrošili uložićemo u projekte, onako kako to građani budu odlučili. Odmah za nama, ovaj model je usvojilo nekoliko gradova u Srbiji. Gradonačelnik Beograda takođe najavljuje uvođenje municipalnih obveznica kao načina finansiranja važnih projekata. Šabac je to prvi uradio.
Da li je bilo rizično upustiti se u poduhvat, okarakterisan kao pionirski i važan za srpsko tržište kapitala?
- Kada sam pre šest meseci, zajedno sa Veselinom Vukovićem, kupio prve obveznice za izgradnju bazena, bio sam svestan rizika ali i iskreno verovao u želju Šapčana da dobiju bazen. Verovao sam i u mogućnost Grada da završi veliki posao. Ponosan sam na činjenicu da je šabačka firma bila na čelu konzorcijuma koji je rekonstruisao i dogradio bazen, i na saznanje da u gradu imamo preduzeća sposobna za takve izazove. Šabac je dokaz da je u Srbiji moguće izgraditi značajne objekte na vreme, u dogovorenom roku. To me motiviše za buduće uspehe.
Često podsećate na odgovornost u odlučivanju.
- Odgovornost, odlučivanje i sloboda su neraskidivo vezani. Savremene demokratske države decentralizacijom neguju i jačaju institucije. Dobar lokalni politički život pomaže da najbolji predstavljaju svoju sredinu ““ oni koji imaju šta da ponude: ideje, energiju, volju, odlučnost; koji su razboriti i odgovorni. Na ovim principima se temelji politika stranke Zajedno za Srbiju, koja je vladajuća u Šapcu i kojoj pripadam.
Odlučuje samo slobodan čovek. Slobodan je ako je ekonomski nezavisan. Nezavisan, ako pristojno da živi od posla kojim se bavi. Dugo je to ideal u Srbiji ali kada ćemo preći na praksu?
- Politika suštinske decentralizacije i građanske samouprave, koju promoviše Grad Šabac, može da dovede do tog cilja. Suština je u tome da ljudi odlučuju o svom novcu, a prednost ove prakse pokazaćemo na primeru seoskih mesnih zajednica. Sve što se prikupi od poreza na imovinu ostaće na raspolaganju građanima, kao mogućnost da sami odlučuju o svojim potrebama i opštem dobru. Tako postaju odgovorniji prema sebi i svom okruženju, stiču poverenje u institucije. Umesto tabloidizacije stvarnosti, otvaramo mogućnost da građani žive svoje živote i obezbeđuju sigurniju budućnost svojoj deci. Umesto bolesnog poimanja politike i socijalne patologije, ukazujemo na značaj institucija i pristojno društvo. To jedini način da se pridružimo evropskoj zajednici, gde nam je prirodno mesto.
Šta je najvažnije na tom putu?
- Ekonomija.
Čime Šabac izlazi pred investitore?
- U vlasništvu Grada Šapca je Severozapadna radna zona, namenjena izgradnji privredno-proizvodnih pogona, površine 600 hektara i potpuno komunalno opremljena. Šabac ima Slobodnu zonu, jednu od 12 u Srbiji, u kojoj investitori mogu da posluju u režimu bescarinske zone. U toku je sertifikacija grada kao povoljnog privrednog okruženja. U donošenju odluka motivisani smo stvaranjem uslova za što povoljnije poslovanje privrednika. Doprinosi za uređenje građevinskog zemljišta niži su za 50 odsto. U grupi smo gradova koji najbrže izdaju građevinske dozvole. Osim što je trgovački centar severozapadne Srbije, Šabac bi, izgradnjom luke na Savi, omogućio jeftin transport za privredu i svrstao se među značajne transportne centre. Brojne su olakšice za i investitore u oblasti poljoprivrede koju smatramo strateškom za Grad Šabac.
Šta je ostalo od moćnog industrijskog centra?
- Dobar deo industrijske proizvodnje je sačuvan. Danas radi „Eliksir“, bivša „Zorkina“ fabrika mineralnih đubriva, sa najmodernijom tehnologijom. Tu je fabrika keramičkih pločica, fabrika boja i lakova „Tikurila“, za koju kažu da je među najbolje tri fabrike ovog profila u Evropi, fabrika lekova u vlasništvu nemačkog koncerna „Štada“, Veskovini grup, koji proizvodi delove za automobilsku industriju. Veliki je broj manjih proizvodnih pogona. U Šapcu posluju najpoznatiji trgovački lanci, što nije slučajno, jer kapital prepoznaje tržište.
Da li trenutno ima zainteresovanih investitora?
- Privodimo kraju sklapanje posla sa još tri strana investitora iz Italije, Letonije i Makedonije, koji će u startu zaposliti 300 ljudi, i sa pet domaćih investitora kod kojih će posao naći najmanje 100 sugrađana. U toku su pregovori sa investitorima iz Japana i Nemačke, čiji je dobar ishod izvestan. Mnogo toga zavisi i od podsticaja Vlade Republike Srbije investitorima. Nadam se da će Vlada Srbije imati razumevanja za Šabac i da će na potrebe ovog dela Srbije odgovoriti na pravi način.
Kako grad može da pomogne u zapošljavanju?
- Šabac je poljoprivredni kraj i tu vidimo šansu za najbrže zapošljavanje. U sezoni branja jagoda, na hiljadu hektara u šabačkom kraju uposleno je od pet do deset hiljada ljudi. Posle toga dolazi sezona maline, trešnje, višnje... Ekspanzija u gajenju jagode počela je 2004. godine, kada je Grad Šabac uveo subvencije u bušenje dubinskoh bunara. Do sada je iskopano 260 bunara, a od ove godine podneto je više od 20 zahteva.
Koliko se Šabac oslanja na poljoprivredu?
- Polovina stanovništva Šapca je na seoskom području, ovo je poljoprivredni kraj. Svesni činjenice da je poljoprivreda naša najveća razvojna šansa, pomažemo proizvođačima da više zarade od posla kojim se bave, da im obezbedimo stabilno tržište i siguran plasman proizvoda. Udvostručili smo budžet za poljoprivredu. Subvencionišemo kamate na poljoprivredne kredite za nabavku nove i polovne mehanizacije, stoke i repro materijala. Do sada smo subvencionisali kamatu za 100 miliona kredita. Pomažemo u sadnji jagoda i trešanja. Pod jagodom je oko 1.000 hektara zemljišta, a proizvođači su zaradili više od 12 miliona evra od prodaje jagoda. Sve to, zahvaljujući pomoći Grada poljoprivrednicima u bušenju dubinskih bunara čime je u bezvodnoj Pocerini moguće ostvariti odlične rezultate u proizvodnji voća. Pod trešnjom je 200 hektara zemljišta, i ova proizvodnja je sve atraktivnija za naše poljoprivrednike. Podržavamo njihovo udruživanje kako bi standardizovali proizvodnju i ispunili sve uslove za nastup na evropskom tržištu. Pre nekoliko meseci su, o trošku Grada, boravili u Milanu čija je tržnica druga po veličini u Evropi. Imali su priliku da vide kako se voće pakuje i plasira. Želimo da isto primenimo ovde.
Šta je najvažnije obezbediti da bi Šabac postao bolje i privlačnije mesto za život?
- Auto-put, odnosno brzu saobraćajnicu od Rume do Šapca. To je životno pitanje za Šabac jer će omogućiti veći broj fabrika u industrijskoj zoni, a to znači više zarada i bolji život za građane Šapca. Posle situacije iz 2007. godine, kada je prilikom saobraćajnog brojanja opterećenje na ovoj deonici slučajno ili namerno umanjeno za 40 odsto, bilo je ozbiljnih nagoveštaja izgradnje auto-puta, ali na tome se završavalo.
Za godinu dana učinili ste znatne izmene u radu gradske administracije. Šta to znači za građane?
- Sve je podređeno cilju da građanima pružimo efikasnu i jeftinu uslugu. Oformili smo uslužne centre u selima, gde gradski poverenici pomažu meštanima da bez odlaska u grad obave većinu administrativnih poslova, na jednom mestu, u svojoj mesnoj kancelariji. Sve što treba da urade meštani je da odu kod svog poverenika i podnesu zahtev. Sve ostale poslove radi naša lokalna samouprava.
Kako se Šabac uklapa u računicu o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru?
- Grad Šabac nema viška zaposlenih u javnom sektoru. Sa 1.560 zaposlenih u javnom sektoru, uklapamo se u računicu. U Gradskoj upravi je 180 zaposlenih, a do kraja juna biće ih 167, što je sigurno najmanje na području Srbije, i što je svakako najefikasnija uprava s obzirom na to da opslužujemo 120.000 stanovnika.
Pretio je ozbiljan problem zatvaranja desetak seoskih ambulanti.
- Znatan broj lekara otišao je u penziju, na specijalizaciju ili u inostranstvo, a nove nije bilo moguće zaposliti zbog odluke Vlade Srbije o zabrani zapošljavanja u javnom sektoru. Rešili smo problem tako što smo zaposlili deset lekara i deset medicinskih tehničara, a njihove zarade finansiramo iz gradskog budžeta. Obećali smo građanima dostupnost zdravstvene zaštite bez obzira na to da li žive u gradu ili u selu. Obećanja se moraju ispunjavati, a moj posao je da nađem način i rešenje za to.
Prošle godine Šabac je bio u žiži javnosti zbog poplava. Šta činite da do toga više ne dođe?
- Čekajući izgradnju nasipa uz reku Savu, za šta je nadležna Republika, činimo sve što je u moći lokalne samouprave da zaštitimo ljude i imanja od plavljenja. Tako smo od početka aprila očistili 50 kilometara kanala i vodotokova drugog reda na kritičnim tačkama, za šta je iz gradskog budžeta utrošeno 30 miliona dinara. Radovi se nastavljaju kako bi svih 100 kilometara bilo očišćeno, a izvode se po odluci Gradskog štaba za vanredne situacije. Najvažnija nam je bezbednost građana, ali i njihovih domaćinstava, oranica i zemlje. Grad Šabac je uradio svoj deo posla i uredio vodotoke drugog reda za koje je odgovoran. Građani su zadovoljni jer su im kuće i domaćinstva bezbedni, bar u delu za koji je odgovoran Grad Šabac.
Socijalna zaštita je važna dimenzija rukovođenja gradom. Kakvi su rezultati u ovoj oblasti?
- U sferi socijalne zaštite je uvek nedovoljno urađeno i uvek može bolje. Naš Centar za socijalni rad ima najširu paletu usluga u Srbiji, brinemo o socijalno ugroženima, starima i nemoćnima. Potpisan je još jedan ugovor o izgradnji objekata za stanovanje u zaštićenim uslovima. Za domet u kontinuiranom pružanju pomoći izbeglim, raseljenim i prognanima licima javno smo pohvaljeni od međunarodnih institucija.
Koji su najvažniji poslovi u ovoj godini?
- Nastavak razgovora sa investitorima i uspostavljanje novih kontakata. Sve naše odluke motivisane su stvaranjem uslova za privlačenje investitora i što povoljnije poslovanje privrednika. Ovih dana počinje uređenje gradskog trga. Razmišljamo o tome kako da u Šapcu bude što više zelenih površina, da uz reku Savu posadimo hektare šume, izgradimo biciklističke staze, da bude što više sportskih terena, dečjih igrališta... Posebnu pažnju poklanjamo mladima. Podstičemo nauku, obrazovanje, kulturu, dajući prednost mladima. Ponosni smo na naše matematičare, fizičare, hemičare, umetnike i sve mlade ljude koji svojim trudom afirmišu istinske vrednosti. Pravimo od Šapca dobro mesto za život. I građani će ceniti po tome šta je ko uradio, a ne šta je ko pričao.
Vlast se menja na izborima
Srbija je bolesna od politike ali ne želim i da Šabac bude bolestan od politike. Voleo bih kada bi se ljudi koji se bave politikom više bavili životima građana, a manje sobom. Pritisci u Šapcu aktuelni su ne samo ovih dana već tri godine unazad. Mi svoju energiju želimo da trošimo na poboljšanje života građana, a ne na političke borbe. Svako ko ima potrebu nešto da menja, neka sačeka izbore i na izborima traži svoju šansu. Imamo dvotrećinsku većinu u Skupštini grada i tako će biti do kraja mandata.
Vlast se menja na izborima i to je temeljna pretpostavka modernog demokratskog društva. Sve drugo je primitivna zajednica.
G.S.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa