17. septembar 2015.17. sep 2015.
OSVRT

ČIVIJA

Postoje različita mišljenja u pogledu upotrebe same reči čivija u Šapcu. Definitivno, ona u ovom gradu ima univerzalni značaj. Gotovo sve što u velikoj civilizacijskoj varoši, još u doba Jevrema Obrenovića, dobro stoji, čivija je učvrstila. Suprotno, iz svega onoga što klima ili stoji na staklenim nogama, izvadili su čiviju.
Bilo kako bilo, belosvetski vašar humora i satire koji se odomaćio i postao obeležje i karakteristika grada Šapca, održan je ove godine 47. put. Tradicija je dakle ispoštovana, bez obzira na dilemu kome su Šapčani izvadili čiviju iz kola, da li kralju Milanu Obrenoviću ili knezu Mihailu.
Ono što je sasvim sigurno, zabeleženo i u pisanoj formi u stara, kako kažu zlatna vremena, neki žitelji Mačve, nepregledne srpske ravnice koju najbolje opisuje Janko Veselinović, voleli su strasno šalu, pesmu, konje i uzbudljive provode s prethodnim pojmovima u vezi. Od svih takvih “terevenki”, najčešće veselih noćnih zabava po kafanama, najinteresantniji su bili povraci kući u” veselom stanju”. Publicisti, beleže da veseljaci nisu mimoilazili ni jednu usputnu kafanu od šabačke “bandere”(danas stočna pijaca) celom dužinom puta do Kamička (i danas dobro znana šabačka četvrt). Tada ih je tamo bilo dosta, a vrhunac razonode u “podgrejanom”, stanju, zbog već ispijenog alkohola, kulminirao bi u neuglednoj krčmi na kraju Kamička. Tu su onda “sevale” razne dogodovštine vezane i za čiviju.
To su organizatori prve šabačke Čivijade 1968. godine imali u vidu i čiviju su” opisali”, što su detaljnije mogli kao “duguljasti klin”, kojim se pričvršćuje kolski točak za osovinu. S tim u vezi je srpski knez Mihailo Obrenović Šapčane nazvao Čivijašima. Bio je uveren da su mu u ovom gradu skinuli čiviju sa fijakera.
S druge strane, postoji i priča da je kralj Milan svraćao u nekadašnju šabačku kafanu “Evropa” (nalazila se na mestu današnjih kafića u glavnoj ulici, blizu opštine). Kralj je kažu tamo voleo da se kocka, posebno sa Mačvanima. I tako su mu suparnici, zbog kockarskog duga napakostili, čupanjem čivije s točka, posle čega ih je on nazvao Čivijašima. Pokušalo se i sa stručnim istraživanjem pojma čivije ali dilema je ostala i ona je po komentaru nekih učesnika tradicionalne šabačke manifestacije humora i satire, večna, baš kao i ovaj, kako ga “krstiše” belosvetski vašar. Naravno, s vremenom su teme i sadržaji menjani i dopunjavani, beš kao i predsednici čivijaške republike, koji su svoju fotelju ustupali drugima.
Šeretski duh je lutao u vremenu i uvek pronalazio nove načine izraza uz diskretno skretanje pažnje na aktuelne gradske i državne probleme do čijih rešenja se teško dolazilo ili je izlaz nakaradno određivan.
Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa