1. oktobar 2015.1. okt 2015.
VIZUELNA OBELEŽJA KRUŽNIH TOKOVA

ZAŠTITNI ZNAKOVI GRADA

Pored svoje osnovne, saobraćajne uloge, centralna ostrva bi se mogla iskoristiti i kao mesta za postavljanje elemenata vizuelnog identiteta, odnosno zaštitnih znakova onog dela grada u kome se pojedine raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja nalaze
U saobraćajnom smislu, raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja se smatraju bezbednijim od klasičnih raskrsnica, a njihova propusna moć je daleko veća nego propusna moć semaforizovanih raskrsnica. Zbog geometrije raskrsnica sa kružnim tokom u njihovom središtu se javlja centralno ostrvo. Ovu uzdignutu kružnu površinu oko koje se odvija saobraćaj, iz bezbednosnih razloga nije moguće iskoristiti nizašta drugo osim za ozelenjavanje, a imajući u vidu i da nema čekanja vozila sa upaljenim motorom, kao tokom trajanja crvenog svetla na semaforizovanim raskrsnicama, ove raskrsnice se mogu smatrati i ekološki efikasnijim u odnosu na sve ostale tipove raskrsnica.
Pored svoje osnovne, saobraćajne uloge, centralna ostrva bi se mogla iskoristiti i kao mesta za postavljanje elemenata vizuelnog identiteta, odnosno zaštitnih znakova onog dela grada u kome se pojedine raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja nalaze. Ova svojevrsna obeležja (markeri) bi predstavljali orijentire na ključnim raskrsnicama u gradu, i to kako građanima Šapca tako i posetiocima koji dolaze ili samo prolaze kroz naš grad. Mogli bi biti izvedeni kao skulpture, prostorne instalacije ili kopije muzejskih i arheoloških eksponata i slično, ali bi u svakom slučaju svojim izgledom morali predstavljati svojevrsna umetnička ili tehnička dela ljudskih ruku, a svojim sadržajem oslikavati geografske, istorijske ili nacionalne karakteristike prostora u neposrednom okruženju.
Kada se pomisli na kružni tok na Dumači prva asocijacija nam je da se preko njega dolazi do sela Mišar. Pominjanje Mišara izaziva asocijaciju na čuveni boj između srpskih ustanika sa Karađorđem na čelu i turske vojske iz 1806. godine, a jedna od asocijacija na ovaj boj su Krnja i Šibonja, teški topovi korišćeni na strani ustanika, u narodnoj pesmi opevani kao Krnja i Zelenko. Marker postavljen na centralnom ostrvu na ovoj raskrsnici bi mogla da bude replika topa iz tog vremena, orijentisana od Mišara ka Šapcu, kao simbol borbe za nacionalno oslobođenje Srbije od Turaka.
Kružni tok, na raskrsnici ulica Gavrila Principa i Sveverozapadne transferzale se nalazi u neposrednoj blizini naselja, Šapčanima znanog kao „Žakića Grm“. Ovo naselje je dobilo ime po prastarom stablu hrasta, koji je predstavljao poslednji ostatak viševekovnih šuma koje su se nekada pružale u pravcu Drenovca, a legenda kaže i da se pod ovim hrastom okupila vojska koja je iz Mačve otišla u Boj na Kosovu. Nažalost, ovo drvo je zbog bolesti posečeno 2013. godine. Zbog toga bi za marker na centralnom ostrvu na ovoj raskrsnici trebalo pronaći i presaditi neko već odraslo i razvijeno stablo hrasta. Na ovaj način bi ovaj deo grada očuvao svoju tradiciju, a sam grad bi pokazao svoju posvećenost očuvanju životne sredine i biološkog nasleđa po kome je područje Mačve nekada bilo poznato.
U neka ranija vremena Kamičak je bio sedište mnogih šabačkih zanatskih radionica, kafana i trgovina. Kamičke gazde, majstori i kalfe bili su poznati kao sposobni i vredni ljudi, ali i kao ljudi vedra duha, uvek spremni na smeh i šalu. Jedna takva šala i čivija izvađena iz točka fijakera, donese Šapčanima nadimak „Čivijaši“. Na centralnom ostrvu, na kružnom toku na Kamičku, mogla bi se postaviti odgovarajuća skulptura, kao spomen vedrom duhu i nadaleko poznatom nadimku Šapčana.
Navedeni primeri ne prejudiciraju konačna rešenja za obeležja na navedenim raskrsnicama sa kružnim tokom saobraćaja, već predstavljaju primere misaonog toka u iznalaženju tih rešenja i pojašnjavaju samu ideju. Sadržaj ovih obeležja bi trebalo da odrede i definišu nadležne kulturne i istorijske institucije grada Šapca, a sam njihov vizuelni izgled bi obavezno trebalo potražiti na odgovarajućem javnom konkursu.
Građanska inicijativa KORAK će gradonačelniku uputiti inicijativu da se na centralnim ostrvima, na svim raskrsnicama sa kružnim tokom saobraćaja na području grada Šapca, postave vizuelna obeležja koja bi predstavljala svojevrsne orijentire, a svojim sadržajem bi u najboljem smislu oslikavala geografske, istorijske ili nacionalne karakteristike prostora u neposrednom okruženju.
Građanska inicijativa “Korak”

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa