29. oktobar 2015.29. okt 2015.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLjE – ŠABAC

JOŠ JEDNA ŠABAČKA PRVINA

Zavod za javno zdravlje Šabac, obeležio je 94 godine od nastanka preteče ove ustanove - prve Bakteriološke stanice u Srbiji. Konferenciji u sali „Kristal“ hotela „Sloboda“, prisustvovali su direktor Instituta za javno zdravlje, načelnik Mačvanskog upravnog okruga, narodni poslanici, zamenik gradonačelnika grada Šapca, predstavnici lokalnih samouprava, direktori zdravstvenih ustanova Mačvanskog okruga, zavoda za javno zdravlje Srbije, javnih preduzeća, udruženja i organizacija.
- Živimo u veoma teškom vremenu, opterećeni mnogim problemima na globalnom i lokalnom nivou. Ratovi, klimatske promene, migracije, ekonomska kriza, siromaštvo, bolesti – sve to pogađa čitavu zajednicu. Zbog toga smo pozvali sve strukture iz opština Mačvanskog okruga, iz lokalnih samouprava i javnih preduzeća, da se zajedno suočimo sa nedaćama i pronađemo način kako da ih rešimo, izjavila je dr Milijana Popović, direktorica ZZJZ Šabac.
Osnovana 1921. godine u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Bakteriološka stanica u Šapcu je prva u Srbiji. Takve stanice postojale su u Osijeku, Zagrebu, Dubrovniku i Skoplju.
- Drago mi je što proslavljamo 94 godine od prve Bakteriološke stanice u Srbiji, koja je osnovana u Šapcu, što je jedna od prvina, a mi volimo da se ponosimo da smo grad prvina. Ovakve manifestacije su potrebne da shvatimo koliko je javno zdravlje važno, ne samo u vanrednim okolnostima, kao u vreme poplava koje su nas zadesile. Podržavamo napore direktorice i svih zaposlenih da skrenu pažnju pre svega na prevenciju, rekao je zamenik gradonačelnika Nemanja Pajić.
U stručnom delu govorili su Jasminka Smailagić, načelnica u Sektoru za promene Republičkog hidrometeorološkog zavoda, prof. dr Nenad Fejzić, dekan na Veterinarskom fakultetu Sarajevo, prof. dr Branislav Tiodorović, direktor Instituta za javno zdavlje Niš, prim. dr Ante Cvitković, ravnatelj Zavoda za javno zdravlje Brodsko-posavske županije Slavonski Brod i Radmila Zlatić Sibinović iz Zavoda za biocide Beograd.
Između ostalog, bilo je reči o klimatskim promenama i njihovom uticaju na eko sisteme i zdravlje ljudi.
- Ono što najviše utiče na naše zdravlje a tiče se klimatskih promena jesu nagle smene toplih i hladnih perioda, mnogo duži i intenzivniji toplotni talasi koji su naročito nepovoljni za naše zdravlje u toku letnjeg perioda kad i inače imamo visoke temperature. Republički hidrometeorološki zavod daje prognozu za naredni period od pet, deset dana i tri meseca, verovatnoću toplotnih i hladnih talasa. Zbog toga smo u saradnji sa Batutom napravili preporuke kako bi se trebalo ponašati u pojedinim vremenskim situacijama koje podrazumevaju opreznost, rekla je Jasminka Smailagić.
O uticaju klimatskih promena na osobine vektora kao prenosioca zaraznih bolesti, govorila je Radmila Zlatić Sibinović - Klimatske promene mogu da utiču i na žive organizme, povišena temperatura i veća količina padavina utiče na njihovo stanište. Dobijamo veći broj generacija, ubrzava se njihov ciklus razvića, na primer, komarci i krpelji uzimaju veći broj krvnih obroka i samim tim, postoji veća mogućnost za prenos infektivnog materijala. Mora se stalno nadzirati zbog mogućnosti da neke vrste koje do sada nisu ovde bile pređu kod nas, kao što postoje slučajevi u Italiji i Grčkoj – pojavile su se nove vrste komaraca. Dakle, stalni nadzor i kontrola vektora i zdravlja stanovništva trebalo bi da budu redovne.
Bolest zapadnog Nila spada u vektorske bolesti koja je kod nas registrovana pre tri godine. Prema rečima dr prim. Anta Cvitkovića, prekogranična saradnja je važna i kad su u pitanju različite bolesti kao što je virus zapadnog Nila, kao i kod ekoloških incidenata i vremenskih nepogoda.
Migracije su, između ostalog, važne i sa aspekta javnog zdravlja. Prema rečima dr Dragana Ilića, direktora Batuta, za sada ne postoje ozbiljne pretnje u vezi sa zaraznim bolestima - Nemamo velikih razloga za zabrinutost naših građana, jer migranti dolaze sa prostora gde ne postoje neke egzotične bolesti koje bi mogli doneti ovde. Ono što je potrebno, to je neposredna pomoć i podrška onima koji imaju hronične bolesti, kao i deci i trudnicama, svi oni imaju podjednaka prava na zdravstvenu zaštitu kao i naši građani.

M.Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa