10. decembar 2015.10. dec 2015.
NOVA OPREDELjENjA U POLjOPRIVREDI MAČVE

MALINE PROŠIRUJU VIDIKE

Osnovano Udruženje malinara za organizovaniju proizvodnju, lakši plasman i naplatu sve traženijeg voća, kod nas i u svetu. Savetovanje u Vrdniku
Pored pšenice i kukuruza Mačvani su sve poznatiji u proizvodnji malina i kupina. Prirodni uslovi su za to, kako ističu ovdašnji proizvođači kao “Bogom dani”, predan rad i upornost, sveprisutni, a ni trenutna potražnja kod nas i na svetskom tržištu, plasman i naplata, nisu za zanemarivanje. Malinu i kupinu u ovom kraju trenutno najviše gaje u Bogatiću i Dublju. Ideja je da se proizvodnja proširi i na druga sela u opštini Bogatić.
S druge strane mnogo toga je opredelilo ovdašnje voćare, a pre svega malinare i proizvođače kupina da stupe u novoformirano Udruženje, čiji će osnovni zadatak biti zaštita sopstvenih interesa, borba za viši kvalitet, jeftiniju proizvodnju, lakši plasman i naplatu proizvoda.
Udruženje malinara Mačve osnovano je prošle nedelje pri Agenciji za lokalni ekonomski razvoj opštine Bogatić. Predsednik Agencije Dušan Velimirović, pozdravljajući ideju kaže da je pored ostalog cilj lakši pristup i korišćenje sredstava iz IPA programa za naredne četiri godine koja iznose oko 175 miliona evra. Osim toga novo Udruženje trudiće se da rešava tekuće probleme, kao što je ambalaža, zaštita, kvalitet sve sa željom da malina postane jednog dana zaštitni znak ovog kraja.
Milenko Nešić iz Bogatića, jedan od najboljih proizvođača maline kaže da iza svega stoji uporan rad i dosta ulaganja.
Nebojša Radovanović ističe da je ideja stara dve decenije.
- Proizvodnju treba proširiti uz bolju organizovanost, primenu naučnih saveta i konačno veću i zasluženu zaradu. Uloženo se brzo vraća, a itekako isplativa može biti proizvodnja i na manjim površinama, naglašava Radovanović.
Sve u svemu ovako udruženi proizvođači očekuju da će lakše ostvarivati i primenjivati državne podstrehe, nabavku neophodnih sredstava za proizvodnju, naučna dostignuća, veći kvalitet i hemijsku ispravnost voća uz intenzivniji izvoz i naplatu.
S tim u vezi je i naučno savetovanje, sa temom unapređenja voćarske proizvodnje, koje je u Vrdniku organizovala tamiška hladnjača, uz značajno prisustvo mačvanskih proizvođača. Oni sa ovdašnjim otkupljivačem veoma dobro sarađuju. Pored ostalih predavači su bili istaknuti stručnjaci u proizvodnji malina, prof. droktor Gorica Cvijanović sa fakulteta za biofarmu u Bačkoj Topoli i doktor Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.
Cilj skupa je bio edukacija proizvođača o sortimentu, pretežno maline, neophodnim uslovima za podizanje novih zasada, nezi postojećih i problemima prouzrokovanim bolestima i štetočinama na malini. Pored toga, učesnici skupa imali su prilike da saznaju nešto više o održavanju voćnjaka-malinjaka, primeni neophodnih preparata, đubrenju stajnjakom, folijarnoj prihrani uz ostale tretmane.
- Kumulativna primena predloženih mera ima za rezultat dobar kvalitet plodova maline, njihovu čvrstinu uz odsustvo ostataka primene pesticida. Tako se čuva nivo plodnosti zemljišta, što je u skladu sa Globalgapom, odnosno sistemom koji propisuje Evropska Unija, kaže doktorka Cvijanović.
Proizvođačima su predočene nove uredbe o kontroli srpske maline i mere koje oni treba da preduzmu, kako ne bi doživeli sudbinu da nam Evropske Unija zabrani izvoz. Od 370 miliona evra, koliko Srbija dobije u izvozu voća, polovina tih sredstava se ostvari od izvoza maline. Blago rečeno proizvođači su upoznati sa obavezom poštovanja i primene Zakona i nauke, kako bi zadržali i unapredili rejting u izvozu.
S druge strane se čulo da je region Mačve veoma značajan u pomenutom izvoznom poduhvatu. Naime zajedno sa Ariljskim čini 95 odsto ukupne proizvodnje maline u Srbiji. Stoga, naglasila je doktorka Cvijanović proizvođači moraju radi sopstvenog prihoda i ukupnog rejtinga u proizvodnji uključiti mikrobiološke preparate, čijom primenom se zadovoljavaju strogi standardi međunarodnog tržišta. U Nemačkoj koja je inače veliki uvoznik srpske maline, 70 odsto stanovništva imaju razvijenu svest o korišćenju zdravstveno bezbedne hrane. S druge strane IPA program Evropske Unije će podržati sve impute u poljoprivrednoj proizvodnji kojima se smanjuje ili zanemaruje upotreba hemijskih materijala.


Lj. Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa