24. decembar 2015.24. dec 2015.
INTERVJU SA PREDSEDNIKOM OPŠTINE KOCELjEVA DUŠANOM ILINČIĆEM

KLjUČ USPEHA SU JASNA VIZIJA I PREDAN RAD

Siguran sam da idemo u dobrom pravcu i da svako od nas može da da svoj doprinos kako bi nam svima bilo bolje, kaže predsednik opštine Koceljeva
Kakva je bila 2015. godina iz ugla predsednika opštine Koceljeva?
- Bila je razvojna u svakom pogledu. U celoj opštini urađeno je dosta toga i dosta toga se radi čak i sada kada nije građevinska sezona. U ovom trenutku imamo dva velika gradilišta a jedno od njih je izgradnja transfer stanice na postojećoj deponiji. Reč je o direktnoj donaciji Holandske Vlade. Ovaj projekat nam omogućava da saniramo i postojeću deponiju koja je višedecenijski problem Koceljeve i posebno njenih meštana koji žive u neposrednoj blizini ove lokacije. Potpunu realizaciju očekujemo u toku naredne godine. Drugo gradilište je pešački most na Tamnavi u Koceljevi.
Verovatno ćete ostati upamćeni kao najmlađi predsednik opštine za vreme čijeg mandata je izgrađeno ili rekonstruisano najviše mostova.
- Tri mosta su izgrađena u potpunosti a u toku je i izgradnja četvrtog. Sve što je urađeno i što će se uraditi ostaje upravo građanima na korišćenje za komunikaciju, promet roba i usluga. Urađen je most na magistralnom putu Šabac-Valjevo kao i u Družetiću i u Ljuticama. Svi ovi mostovi bili su porušeni u toku prošlogodišnjih majskih poplava. Tu nam je republika dosta pomogla. Ja jesam možda predsednik za vreme čijeg mandata se najviše radi u ovoj opštini ali ja moram da podsetim da je to sve plod dugogodišnjeg rada i strategije Veroljuba Matića.
Pomenuli ste pomoć republike na sanaciji posledica poplava. Jeste li zadovoljni saradnjom sa državnim organima i u drugim segmentima?
- Izuzetno smo zadovoljni, jer nam narodni poslanik Matić otvara vrata sa svim republičkim organima što svakako olakšava posao i doprinosi razvoju naše opštine.
Ocena je velikog broja žitelja da se u koceljevačkoj opštini nikada nije radilo ovakvim intenzitetom kao ove godine, posebno kada je o infrastrukturi reč.
- To je tačno. U Donjem Crniljevu je završen kolektor fekalne kanalizacije koji će ovih dana biti pušten u rad, urađen optički kabl, asfaltiran školski teren, deo trotoara, atarski putevi. U Goločelu urađena deonica puta pored škole koja je bila problematična i koja će sada omogućiti normalnu komunikaciju svim poljoprivrednim proizvođačima. Mnogo je urađeno i na malskim putevima. U Koceljevi smo asfaltirali ulični sistem, revitalizovali postojeći, izgradili nove infrastrukturne objekte. U Družetiću je asfaltiran put u dužini od 500 metara, isto toliko u Svileuvi. Takođe je asfaltiran put u zonama novoizgrađenih mostova u Ljuticama i u Družetiću. Mnogo se ulagalo u kanalizacionu mrežu. Ove godine smo imali veliki broj gradilišta i nadamo se da ćemo još jačim intenzitetom nastaviti i u narednoj godini. Sama strategija opštine i Matića pokazala se izuzetno dobrom a to je da se opština diže na taj način što pomaže lokalnoj privredi, pružajući im sve uslove da mogu neometano da posluju i funkcionišu. Infrastruktura je pokretač svega. Ulagali smo i u sportske objekte, uredili novi galerijski prostor u Zavičajnom muzeju...
Kada je o infrastrukturi reč, ulagali ste dosta i u modernizaciju elektro-mreže.
- Tačno. Samo u poslednjih mesec dana u rad su puštene četiri trafo stanice, a tu su i značajni radovi na rekonstrukciji nisko i visokonaponske mreže. Značajne su investicije i u oblasti telekomunikacija. Očišćeni su i uređeni vodotokovi. Dogodine ćemo uraditi i dve brane na pritokama Tamnave, Kozarici i Zmajevcu, i tako zaštiti od plavljenja Kamenicu. Radilo se i na proširenju proticajnog profila Tamnave. Naredne godine ćemo se baviti i Rasnicom. Radićemo i na objektima od javnog značaja, na školama i zdravstvenim objektima. Ulagaće se i u vodosnabdevanje tako da ćemo pojačati već postojeći vodni kapacitet. Mi smo jedna od retkih opština koja je bez problema prebrodila sušni period u toku tekuće godine i to je jedan izuzetan potencijal. Jedan od potencijala su i rudna bogatstva. Mi imamo kamenolom, eksploataciju kaolina, zeolita...
I dalje je aktuelno opremanje industrijske zone u cilju privlačenja investitora i stvaranje povoljnog privrednog ambijenta.
- Radovi se odvijaju u industrijskoj zoni gde smo ove godine uspeli da završimo kanalizaciju a trenutno se obavljaju radovi na izgradnji asfalta u dužini od oko 1,2 kilometra.
U ovoj zoni nedavno je izgrađen još jedan proizvodni pogon.
- Kao plod tog ulaganja imamo novoizgrađeni pogon fabrike obuće “Karina moda”, koji će kroz sve faze do 2017. godine zaposliti preko 220 ljudi.
S druge strane, fabrika za proizvodnju pirotehničkih sredstava još nije počela sa radom. Jasno je da pokretanje proizvodnje zavisi od investitora. Ipak, čemu mogu da se nadaju nezaposleni?
- Investitor je dosta toga već uradio. Ostali su detalji koji se završavaju. Mi verujemo da će to zaživeti već na proleće. Opet, sve zavisi od investitora. Sve što je bilo do nas mi smo završili i sa naše strane nikakve kočnice nema.
Koji su gorući problemi ove opštine?
- I dalje na putnoj infrastrukturi ima mnogo da se radi. Na primer jedan od gorućih problema je put od Svileuve prema Batalagama, takođe od Koceljeve do Crniljeva gde je postojeća saobraćajnica dosta narušena. Osim toga moramo se baviti i privlačenjem novih investitora nudeći naše potencijale i jačanjem postojeće privrede.
Šta je to što bi Koceljevu, osim opremljene industrijske zone koju nude brojne lokalne samouprave u Srbiji, izdvojilo od drugih opština i preporučilo je potencijalnim investitorima kao dobru destinaciju za privredna ulaganja?
- To bi mogla biti izuzetna spremnost na saradnju, otvorenost prema investitorima, podsticajne mere za pokretanje proizvodnje u ruralnim delovima opštine, dobra komunikacija lokalne samouprave i privrede. Sve činimo kako bi napravili povoljan ambijent i zdravu privredu. Postojeća dosta dobro posluje, stabilna je i ona svakako može da posluži kao preporuka potencijalnim investitorima. Svi investitori su dobro došli, a lično mislim da nam nedostaju pogoni za preradu voća i povrća po uzora na nekadašnji “Voćar”.
Bitan deo privrede je poljoprivreda. Na koji način stimulišete ovu proizvodnju?
- Opština Koceljeva ima dobre poljoprivredne potencijale koji su izraženi u sferi stočarstva. Što se tiče voćarstva velika je zastupljenost gajenja šljive. U poslednje dve godine primetno je vraćanje sušenju ovog voća, niču nove sušare od Donjeg Crniljeva do Družetića. Mi sve činimo da selu obezbedimo neophodnu infrastrukturu i normalno funkcionisanje poljoprivrednih proizvođača. Poljoprivreda je inače u problemu i to u organizacionom problemu. Festival zimnice je manifestacija koja u velikoj meri doprinosi razvoju poljoprivrede i pospešuje ne samo proizvodnju sirovine već i finalnog proizvoda i otvara mogućnost plasiranja istih. Ovogodišnji Festival je prevazišao sva očekivanja i posećenost i ponuda bili su izuzetni.
Da li se dovoljno koriste ukupni potencijali opštine?
- Još uvek ne. To je po mom mišljenju još uvek nedovoljno i sigurno ćemo da težimo da ih koristimo u što većoj meri.
Šta je ključ uspeha jedne opštine u Srbiji poput Koceljeve?
- Jasno definisana vizija i predan rad.
Šta bi bila vizija opštine Koceljeva?
- Dizanje svih kapaciteta i korišćenje svih potencijala, i privrednih i poljoprivrednih. Potrebno je težiti ne samo proizvodnji sirovinske baze već i izradi finalnog proizvoda.
Na pragu smo Nove godine. Šta očekujete od 2016?
- Očekujemo da ćemo i u sledećoj godini dosta raditi. Očekuje nas završetak mnogih radova, ali i nekih novih o kojima ćemo govoriti kada za to dođe vreme. Iskoristio bih priliku da svim građanima opštine Koceljeva kao i čitaocima “Glasa Podrinja” čestitam novogodišnje i božićne praznike i poželim sve najbolje u 2016. godini, kako na ličnom tako i na poslovnom planu. Siguran sam da idemo u dobrom pravcu i da svako od nas može da da svoj doprinos kako bi nam svima bilo bolje.
V. Bošković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa