28. januar 2016.28. jan 2016.
DRAGAN STANKOVIĆ, ODBORNIK INICIJATIVE SELO-GRAD, POLjOPRIVREDNIK U POLITICI I POLITIČAR U POLjOPRIVREDI

INICIJATIVA POTREBNA I SELU I GRADU

Politički sam eksperimentisao, a onda zajedno sa prijateljima napravio pokret Inicijativa selo-grad, koja je za kratko vreme kanalisala interese i sela i grada, i pokazala se spremnom i sposobnom da ih uvede u politički život. Našu politički praksu zasnivamo na borbi za bolji i kvalitetniji život građana, što dokazujemo brojnim uspešnim akcijama, kaže Dragan Stanković
Nedavno su poljoprivrednici sa područja grada Šapca dobili pismo čiji ste autor. Zašto ste odabrali takav način komunikacije?
- Pisma smo uvek slali najbližima, sa dobrom namerom i iskrenim željama. Tako je i moje pismo način da im se kratko obratim jer znam da za nas poštene seljake slobodnog vremena nema. Često sam se pitao šta će meni politika. Veliko domaćinstvo, hektari zemlje, bavim se uspešno stočarstvom i imam najveće bogatstvo - zdravu i pametnu decu. Da li treba da budem sebičan, da okrenem glavu i ćutim o svemu što se dešava na selu? Ne!
Šta ste im poručili?
- Pozivam ih da mi se pridruže u borbi za opstanak našeg sela. Boriću se da se naredne godine u gradskom budžetu izdvoji 150 miliona dinara za subvencije. Potrebno je da se udružimo i zaboravimo velika obećanja, da budemo realni i zanemarimo lične interese. Mi se rađamo sa svojom firmom koju su nam stvorili naši dedovi. Čuvajmo je i razvijajmo, ne odlazimo u grad po svaku cenu. Moramo da podržimo poljoprivredu i selo, niko to neće učiniti osim nas. Zato pozivam poljoprivrednike da se pridruže Inicijativi selo-grad, da radimo zajedno za naša sela!
Jedan ste od osnivača Inicijative selo-grad. Šta vas je motivisalo?
- Politički sam eksperimentisao, a onda zajedno sa prijateljima napravio pokret Inicijativa selo-grad. Pre toga, kao samostalni odbornik podržao sam skupštinsku većinu i gradonačelnika jer su prihvatili dva moja predloga: o dodeli sredstava u vidu projekta u iznosu od 300.000 dinara svakoj seoskoj mesnoj zajednici, što je bio uvod u decentralizaciju sela, i da od svoje Mesne zajednice (Zminjak i Skrađani) napravim primer sela u kom je moguće poboljšati život meštana. Prvi moj predlog izazvao je pozitivne reakcije u svim selima Mačve, Pocerine i Posavotamnave, a moje selo počelo je da funkcioniše na višem nivou: uređen je centar sela, sređeno fudbalsko igralište, adaptirane svlačionice, postavljena ograda oko malog terena i reflektori, napravljen park za decu, popravljeni i izgrađeni novi sanitarni čvorovi i toaleti u zgradama MZ i škole, izgrađeni kilometri malskih puteva, rekonstruisana zgrada MZ u Skrađanima, asfaltiran put ka crkvi i postavljena ograda oko crkve, priređeno niz kulturnih manifestacija. Ponosan sam što su moji meštani učestvovali u radnim akcijama, što su mladi ljudi volontirali jer smo svi shvatili da radimo za naše selo.
Aktivni ste i prepoznatljivi kao odbornik za skupštinskom govornicom, ali i u svakodnevnom životu.
- Mnogo toga smo uradili, posebno u selima, naši odbornici su bili najaktivniji na skupštinskim zasedanjma. Ponosan sam što sam, zajedno sa odbornicima vladajuće koalicije koji žive na selu, inicirao nabavku dodatnih protivgradnih raketa. Predsednik Inicijative selo ““ grad Salko Karadarević, kao gradski većnik, pokrenuo je niz projekata za socijalno ugrožene grupe, on je čovek koji za četiri godine nijednom nije otišao na godišnji odmor, non-stop razgovara sa građanima Šapca i uvek im je na usluzi. Mladi Inicijative selo ““ grad su naš ponos, oni su napravili ozbiljnu strategiju za mlade grada Šapca koju će uskoro predstaviti.
Pamtimo Vas kao oštrog kritičara Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za poljoprivrednike.
- Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno slobodnom uvozu, poljoprivredni proizvođači su stavljeni u neravnopravan položaj sa evropskim proizvođačem. Velika količina poljoprivrednih proizvoda koje mi možemo da proizvedemo se uvozi iz Evropske unije pod sumnjivim kvalitetom i iz država u kojima su poljoprivredni proizvođači znatno više subvencionisani od naših, imaju jeftiniji repromaterijal i mi im jednostavno ne možemo biti konkurentni.
Skrenuli ste pažnju na malverzacije u nedavnom otkupu tovnih svinja od strane Republičke direkcije za robne rezerve.
- Iako zagarantovana cena u tržišnoj ekonomiji ne postoji, ogromne oscilacije u cenama goveda i svinja postoje samo u Srbiji. Poljoprivrednici su osiromašeni, a klaničari to znaju i vešto koriste, pogotovo imajući u vidu mogućnost jeftinijeg uvoza iz susednih zemalja, iako sumnjivog kvaliteta. Sa prestankom otkupa naprave veliku pometnju na našem tržištu i onda više ne uzimaju ni po ceni koju imaju u inostranstvu, već po mnogo nižoj.
Država je za robne rezerve otkupila pet hiljada komada tovnih svinja. To je bio veoma kratak rok za otkup sa teritorije Mačve i ovog dela Srema. Otkup je obavljen toliko netransparentno i meni nije poznat nijedan poljoprivrednik iz šabačke opštine koji je u tome učestvovao. Sve je išlo preko klanica, a profitirali su samo odabrani. Niti je bila uključena Poljoprivredna stručna služba koja je institucija Vlade Srbije, niti je bila uključena Direkcija za poljoprivredu kao gradska institucija. Organizovati otkup za robne rezerve bez posredovanja tih institucija i uzeti od jednog proizvođača 300 grla, a od nekog sitnog ni deset, je apsurdno. Kad to ne mogu da organizuju pravedno i pošteno, ne znam kako će doneti neke ozbiljnije mere da unapredimo poljoprivrednu proizvodnju. Osnova poljoprivredne proizvodnje je stočarska, a ona je u poslednje vreme najviše uništena.
Koliko po Vašem mišljenju subvencije zaista pomažu poljoprivrednicima?
- Direkcija za poljoprivredu grada Šapca ima ozbiljne subvencije u svim oblastima poljoprivrede. Njihove isplate su redovne, za razliku od državnih. Svaki dinar koji poljoprivrednik dobije mu je značajan, ali mnogi od nas bi bili najsrećniji kad subvencija ne bi bilo, jer su ih dobijali i veliki posednici u Vojvodini na 500- 600 hektara zemlje koju nisu obrađivali. Malverzacije oko dodela se nastavljaju. Istovremeno, subvencije od početka dolaze kao neka socijalna kategorija i po njima se vidi dokle nam je stigla poljoprivredna proizvodnja. Mi još nismo dobili subvencije za zemlju, a jesenja sezona je već završena. Ljudi duguju za socijalno, penziono, porez na imovinu, i to su velike cifre. Država ne daje subvencije i na njena dugovanja ne ide kamata, a poljoprivrednik koji porez ne plati dva- tri meseca mora da plati duplu sumu zbog ogromnih kamata.
Da li je Inicijativa selo-grad spremna za izbore i izlazite li samostalno pred birače?
- Moje predviđanje katastrofalne agrarne politike SNS se obistinilo, i to je osnovni razlog mog napuštanja Ujedinjene seljačke stranke koja je u koaliciji sa SNS. Ni Ujedinjena seljačka stranka ni Narodna seljačka stranka nisu ništa uradile za srpski agrar. Zato smo osnovali Inicijativu selo-grad i sa gradonačelnikom Šapca Nebojšom Zelenovićem dogovorili glavne smernice lokalne politike agrara.
Osnovni problem političkih organizacija je u tome što su nerealne, previše samouverene i stalno u dilemi. Inicijativa nema taj problem, mi uvek znamo šta hoćemo. Nastavljamo naš put zajedno sa koalicionim partnerom, odnosno političkom strankom Zajedno za Srbiju, sa kojom ćemo nastupati na predstojećim lokalnim izborima. Na čelu naše liste biće gradonačelnik Nebojša Zelenović. On je svoj integritet izgradio ne samo političkom voljom već konkretnim delima vidljivim u svim oblastima: poljoprivredi, privredi, kulturi... Očekujemo dobar izborni rezultat i siguran da će građani prepoznati naš trud, poštenje i borbu protiv lažnih obećanja, naopakih pojava koje se predstavljaju kao vrednosti i prostakluka kojima su naša deca svakodnevno izložena.
Selu potrebni obrazovani mladi ljudi
Neophodno je da se mladi obrazuju i bilo bi zaista dobro da se po završetku školovanja vrate u selo i ne zauzimaju radno mesto u gradu nekom ko nema drugih izvora prihoda. Inicijativa selo- grad se za to zalaže. Međutim, stanje u državi i odnos prema poljoprivredi se u dogledno vreme neće popraviti i mladi u selu nemaju nikakvu sigurnost, niti uslove kako bi na duži vremenski period mogli da se posvete određenoj vrsti poljoprivredne proizvodnje i iz nje ostvaruju siguran prihod. U evropskim zemljama je bolja zakonska regulativa i tamo mladi i stručni ljudi mogu da žive od svog rada. Mladi poljoprivredni proizvođači na neki način imaju radno mesto u svojim domaćinstvima koje mogu da proširuju, ali im država ne stvara ambijent za to.
S.P.

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa