11. februar 2016.11. feb 2016.
DUALNO OBRAZOVANjE: DA ILI NE?

MAČ SA DVE OŠTRICE

Nepostojanje jake ekonomije ozbiljna prepreka za realizaciju ovakvog načina obrazovanja. Moguće smanjenje procenta nezaposlenosti mladih, ali isto tako i povećanje društvene nejednakosti
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji u razvoju elemenata dualnog obrazovanja u srednjem stručnom obrazovanju u Srbiji, koji predstavlja svojevrsnu podršku Austrije našoj zemlji, pokrenut je niz pitanja i polemika. Dok se s jedne strane smatra da će ovakvim načinom obrazovanja smanjiti stopa nezaposlenosti mladih, s druge strane realno je povećanje društvene nejednakosti koja ne nudi ni kasniju mogućnost da se taj jaz smanji. Ministar prosvete Srđan Verbić istakao da je jedan od najvažnijih zadataka razvijanje modela zanatskog obrazovanja.
- Dualno obrazovanje je jedan izuzetan vid javno-privatnog partnerstva. Partnerstva kakvo želimo da razvijemo. Ono podrazumeva saradnju kompanija i škola na svim nivoima, ne samo sa srednjim stručnim već i sa osnovnim školama i fakultetima - izjavio je ministar Verbić po potpisivanju Memoranduma.
Ovaj način obrazovanja predstavlja svojevrstan sistem školovanja koji u ranoj fazi deli decu na dve kategorije: jednu koja će kroz standardno obrazovanje u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi steći dovoljno znanja da mogu da nastave studije i slobodno izaberu profesiju i drugu koja se usmerava ka određenoj grupi praktičnih zanimanja i nema perspektivu da to kasnije promeni.
- Lično ne vidim nijednu prednost dualnog obrazovanja. Naime, zagovornici tog sistema obično ističu kako se u tom sistemu lakše dolazi do posla. To je u osnovi tačno, ali niko ne govori o tome da su to najčešće načini obrazovanja koji ne nude nikakvu perspektivu daljeg razvoja, ne omogućavaju napredovanje i što je još opasnije nestaju sa razvojem tehnologije. Drugim rečima, u današnjem tehnološki razvijenom svetu od sistema obrazovanja očekuje se da pojedincu da široko opšte znanje i da ga osposobi da samostalno uči kako bi se neprekidno pripremao za radno okruženje koje se stalno menja. Ovakva vrsta obrazovanja se izvesno ne može steći u dualnom sistemu ““ ističe Srbijanka Turajlić, vanredni profesor katedre za Signale i sisteme Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji.
Nepostojanje jake ekonomije ozbiljna je prepreka za realizaciju ovakvog načina obrazovanja. U Nemačkoj i Austriji podela se vrši na osnovu ispita koji deca polažu posle četvorogodišnjeg osnovnog školovanja, dakle u desetoj godini života. U Švajcarskoj podela se vrši tek na nivou srednjih škola i to na osnovu prethodnog uspeha s mogućnošću da se uz dodatni razred učenik vrati na takozvani akademski smer. U svim ostalim zemljama Evrope izbor započinje na kraju obaveznog obrazovanja, najčešće devet godina školovanja. Gotovo sve zemlje imaju mogućnost upisa svih oblika studija nezavisno od završene srednje škole.
- U izvesnom smislu, dualno obrazovanje može da se shvati kao osavremenjena verzija nekadašnjih škola učenika u privredi, koje smo mi kao društvo uspeli da prevaziđemo još sedamdesetih godina prošlog veka i obezbedimo makar priliku za ostvarivanje veće socijalne jednakosti kroz ravnopravan pristup obrazovanju. Moj utisak je da je cela ta priča o dualnom obrazovanju više marketinškog karaktera. Nesumnjivo je, naime da to funkcioniše u Nemačkoj. Ali ne treba izgubiti iz vida da Nemačka ima veliki broj gastarbajtera kojima su u velikom broju namenjeni ti nekreativni poslovi, te da je socijalna nejednakost samorazumljiva. Sa druge strane taj sistem se u Nemačkoj postepeno uvodio decenijama. Teško se to može preslikati, a svakako ne preko noći. Mislim da bi nas i sam pokušaj preslikavanja, kao društvo vratio unazad ““ upozorava prof. Turajlić.
U Školskoj upravi Valjevo trenutno su u izradi planovi konkursa koji će se objaviti u maju tako da još uvek nemamo podatak koliko se srednjih škola prijavilo za ovakav način obrazovanja. Ono što je sigurno je da delimičan način dualnog obrazovanja već postoji u srednjim školama.
- Dualno obrazovanje nije loše. Na izvestan način odavno ga sprovodimo jer naši učenici na trogodišnjim smerovima imaju praksu. Svi nam rado izlaze u susret po tom pitanju, pogotovo Elektrodistribucija. Kada su u pitanju stipendije do sada smo imali samo jedan pozitivan odgovor. Svaki početak je težak. Vreme će pokazati svoje ““ uveren je Čedomir Smiljanić, direktor Tehničke škole Šabac.
Priča oko uvođenja dualnog obrazovanja u srednje škole za dr Svetislava Lazareva, direktora Visoke tehnološke škole strukovnih studija u Šapcu, nije uopšte nova.
- Prema uslovima Bolonjske deklaracije mi kao visoka strukovna škola imamo predviđenu stručnu praksu. To je posebno izraženo kroz studijski program kao što je zdravstvena nega gde su naši studenti dva dana u sedmici na stručnoj praksi i praktičnim vežbama u bolnici, a tri dana na teorijskoj nastavi u školi. Slično je i sa studentima gastronomije koji imaju praksu u hotelima. Sve to obezbeđujemo kroz ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji kako sa državnim ustanovama tako i sa nizom privatnih. Nemamo po tom pitanju loše iskustvo. Funkcioniše bez obzira na primedbe o tome kako je situacija u privredi loša. Imali smo i studente sa stipendijama ali samo one koji su već u radnom odnosu pa su troškove školarine snosile firme, preduzeća, Dom zdravlja u Šapcu.
Kratkoročno gledano, na nivou jednog izbornog ciklusa dualno obrazovanje bi možda smanjilo nezaposlenost, ali bi izvesno podelilo mlađe generacije na one koji mogu da obavljaju samo poslove niže kategorije i one kojima su svi putevi otvoreni. Ako se setimo stare kineske poslovice koja kaže „daj čoveku ribu i nahranio si ga za jedan dan, nauči ga da peca i nahranio si ga za ceo život“, onda se dualno obrazovanje može razumeti upravo kao ta „riba“, dok bi normalno srednjoškolsko obrazovanje svakako odgovaralo „pecanju“, kaže prof. Srbijanka Turajlić.
O. Gavrilović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa