9. jul 2009.9. jul 2009.

NOVI VASPITAČI STRUKOVNI ILI AKADEMSKI

U školstvu je prvu deceniju novog milenijuma obeležila nova reforma višeg i visokog obrazovanja. Cilj reforme je bio stvaranje obrazovnih institucija koje bi, funkcionalnim i praktično usmerenim programima oslobodilo studente bubanja nepotrebnih znanja i skratilo trajanje školovanja sručnjaka potrebnih svim oblastima privrednog i društvenog života. Evropa i ostali razvijeni svet opredelili su se za racionalni model školstva po kojem oko 70% ukupnog broja studenata odlazi na strukovne, a 30% na akademske studije. To je struktura koja omogućava praktično umereno ulaganje vremena i novca u ekonomski i društveno brzo isplativo školovanje stručnjaka svih profila. Najnovija kretanja u svetskoj ekonomiji i društvu samo potvrđuju ispravnost opredeljenja za ovakav, racionalani model vosokoškolskog obrazovanja: nigde više u svetu neće biti onih koji neodgovorno produkuju programe i kadrove od kojih društvo nikada neće imati nikakve koristi, a račune za takav rad plaća država i poreski obveznici.
Podizanje nivoa stručnih znanja u svim oblastima privrednog i društvenog života potreba je uslovljena prvenstveno izuzetno visokim tehničko ““ tehnološkim razvojem sveta u celini. U sferi obrazovanja to je propraćeno, najčešće, pretvaranjem dvogodišnjih viših u trogodošnje visoke strukovne škole, a na fakultetima oslobađanjem od balasta nepotrebnih i uvođenjem novih, funkcionalno opravdanih znanja i učenjem sticanja znanja. Tako ćemo, da pokažemo na primerima nekih razvijenijih evropskih zemalja i primeru jedne društveno veoma značajne, prosvetne profesije, u Švajcarskoj naći trogodišnje visoke škole za učitelje, i takođe, trogodišnje škole za vaspitače, u Engleskoj i dvogodišnje škole za vaspitače, u Norveškoj postoje, pored onih sa visokoškolskim, čak i vaspitači sa srednjoškolskim obrazovanjem, za koje tačno neznamo da li je to prosvetni recidiv ili je izraz racionalnog trošenja sredstava (skloni smo da pre poverujemo u ovo drugo).
Šta se u tom pogledu kod nas dogodilo?
Mi smo se, da ostanemo u okviru prosvetne profesije na samom početku najnovije reforme opredelili za četrogodišnje fakultete za učitelje, za tzv. akademske studije (zanemarujući praktični vid učiteljskog posla), i za trogodišnje visoke škole za vaspitače. Tako je izvršena i neka vrsta regionalizacije i ravnomernije distribucije visokoškolskih ustanova na celom prostoru Srbije i stvorena mogućnost uravnotežavanja društvenog i ekonomskog razvoja jedne, u suštini male siromašne zemlje. U toku čitavog trajanja transformacije visokoobrazovnih ustanova nije bilo ni reči, naprimer, o formiranju istovremenih akademskih i strukovnih studija za vaspitače ili takvih studija za učitelje...

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa