RADIONICA KULTURA SEĆANjA
SINAGOGU POD ZAŠTITU DRŽAVE
U Narodnom Muzeju u Šapcu, proteklog četvrtka je upriličena još jedna u nizu radionica U susret Muzeju šabačkih Jevreja. Govorili su Nebojša Cvejić, istoričar i stručnjaci iz Republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture - mr Dragica Jovanović, istoričarka umetnosti i Nenad Lajbenšperger, istoričar.
- Stradanje Kladovskog transporta predstavlja samo jedan segment ukupnog stradanja jevrejskog naroda u Evropi tokom Drugog svetskog rata. Značajno je da ga pamtimo pre svega zbog činjenice da su Jevreji iz Kladovskog transporta poslednje trenutke života proveli u Šapcu, ali i kao dobar primer naše države, naroda i sugrađana koji su toplo prihvatili te ljude, što nije bio slučaj sa velikim brojem država i naroda u Evropi toga vremena, istakao je Cvejić.
Lajbenšperger je govorio o kulturnim dobrima koji su pod zaštitom države, a koji su povezani sa jevrejskim narodom, njegovim nasleđem koje postoji i danas u Srbiji “ U većini slučajeva su to mesta stradanja, stratišta i spomenici koJi su podignuti u znak sećanja na stravičan zločin Holokausta.
Gosti iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture istog dana su obišli Sinagogu i još nekolike lokacije koje su povezane sa životom jevrejske zajednice u Šapcu pre Drugog svetskog rata.
- Najznačajnije je da smo izvršili uvid u stanje Sinagoge, a kada budemo dobili dokumentaciju, razmotrićemo da li je možemo staviti pod zaštitu države. Obišli smo Jevrejsko groblje, koje je već pod zaštitom i koje se dobro održava. Što se tiče Starog mlina, završili smo taj proces, predali dokumenta Ministarstvu i nadamo se da će i ova lokacija biti zaštićena do kraja godine, rekla je, između ostalog, Dragica Jovanović.
- Stradanje Kladovskog transporta predstavlja samo jedan segment ukupnog stradanja jevrejskog naroda u Evropi tokom Drugog svetskog rata. Značajno je da ga pamtimo pre svega zbog činjenice da su Jevreji iz Kladovskog transporta poslednje trenutke života proveli u Šapcu, ali i kao dobar primer naše države, naroda i sugrađana koji su toplo prihvatili te ljude, što nije bio slučaj sa velikim brojem država i naroda u Evropi toga vremena, istakao je Cvejić.
Lajbenšperger je govorio o kulturnim dobrima koji su pod zaštitom države, a koji su povezani sa jevrejskim narodom, njegovim nasleđem koje postoji i danas u Srbiji “ U većini slučajeva su to mesta stradanja, stratišta i spomenici koJi su podignuti u znak sećanja na stravičan zločin Holokausta.
Gosti iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture istog dana su obišli Sinagogu i još nekolike lokacije koje su povezane sa životom jevrejske zajednice u Šapcu pre Drugog svetskog rata.
- Najznačajnije je da smo izvršili uvid u stanje Sinagoge, a kada budemo dobili dokumentaciju, razmotrićemo da li je možemo staviti pod zaštitu države. Obišli smo Jevrejsko groblje, koje je već pod zaštitom i koje se dobro održava. Što se tiče Starog mlina, završili smo taj proces, predali dokumenta Ministarstvu i nadamo se da će i ova lokacija biti zaštićena do kraja godine, rekla je, između ostalog, Dragica Jovanović.
M.F.
Najnoviji broj
28. mart 2024.