9. jun 2016.9. jun 2016.
INTERVJU: Predrag Srdanović, zamenik direktora Direkcije za poljoprivredu Grada Šapca

DOBRO JE, DOK NIJE GORE

Rešenje velikog dela problema je na nivou države ali u velikom delu zavisi i od poljoprivrednih proizvođača, koji su u okviru svojih grana proizvodnje neorganizovani, ističe Predrag Srdanović
Ušli smo u deo godine kada poljoprivredni proizvođači najviše rade i najviše zarade. Sudeći po trenutnoj situaciji, izgleda da će im biti više rada nego zarade. Zamenik direktora Direkcije za poljoprivredu Predrag Srdanović u svojoj analizi situacije u poljoprivredi nije video „ružičastu tačku“. Ako problem nije žetva, onda je berba, ako nije berba onda je tov.
-Žetva je već stigla a već mesecima naši proizvođači se pitaju da li će se pšenica kupovati i po kojoj ceni. Svima je dobro poznato da je jesenas u regionu Šapca pšenicom zasejana rekordna površina, preko 10.000 hektara. Stanje pšenice je dosta dobro i predviđaju se dobri prinosi, tako da će tržišnih viškova sigurno biti više nego prethodnih godina. Neke procene kreću se do 3 miliona tona proizvodnje. Toliko se očekuje na nivou Srbije, dok su potrebe od 700.000 do 800.000 tona. Na žalost otkupljivači, mlinari, se ne izjašnjavaju i najverovatnije će otkupljene količine biti mnogo male u odnosu na prinose. Inače na našem terenu imamo nekoliko silosa, skladišta robnih rezervi: DPS Klas, Silos Ružić, Silos Đorđić, a pored ovih silosa i brojni mlinovi, Kovačević Brajić, Bojičić Trifunović. Ne očekuje se visoka cena, odnosno cena koja će bar pokrivati troškove proizvodnje naročito što je ova godina bila sa velikim brojem padavina i što je iziskivalo veće intervencije na zaštiti od bolesti. Najverovatnije će veći broj proizvođača skladištiti u svojim magacinima i koristiti pšenicu kao stočnu hranu. Velika verovatnoća je da će otkupna cena biti ispod prošlogodišnje.
Malinari imaju problema sa otkupnom cenom. Šta se desilo na tržištu našeg „crvenog zlata“?
-Berba maline je počela i na oko 500 hektara na teritoriji Grada Šapca očekujemo dobre prinose iako je za 20 procenata manje rodilo zbog vremenskih uslova (hladnoća). Međutim, veliki broj proizvođača je nezadovoljan otkupnom cenom jer se očekivalo da bude bar na nivou prošlogodišnje, odnosno preko 200 dinara. Trenutno, otkup je počeo sa 160 dinara. Po rečima hladnjačara, zbog neprodate maline iz prethodne godine otkupljivači nisu ponudili veću cenu. Stanje sa otkupom maline je donekle je i solidno u odnosu na najave za cene višnje i kupine gde se čak najavljuje otkup samo manjih količina i po cenama koje sigurno neće biti odgovarajuće za proizvođače.
Stočarstvo, „teška industrija poljoprivrede“, prema statističkim podacima ide u stečaj. Čini se da kraja problemima nema?
- Najteže stanje je, već preko godinu dana u stočarstvu. Mlekarstvo je već u dubokoj krizi i, na žalost, proizvođači sa manjim brojem grla već prodaju preostale krave. Pitanje je ako se ovaj trend nastavi kako nabaviti telad jer, u glavnom, prodate krave odlaze na klanje. Cena tovnih junadi je u odnosu na prošlu godinu pala i sada je ispod dva evra i javio se zastoj u otkupu. Problem je u izvozu na primer u BiH zbog poznate uredbe „plavi jezik“ analiza traje nedeljama ali bi taj problem trebalo da reše vlade RS i federacije BiH jer proizvođači sada trpe i veliko je nezadovoljstvo. Ovaj se problem preneo i na prodaju jagnjadi tako da je cena sa 2.5 evra pala na 2 evra. A svinjarstvo je poput mlekarstva u najdubljoj krizi i kraj patnjama se ne vidi. Cena oko 130 dinara uz povećanu cenu kukuruza i proteinskih hraniva ni malo ne ide u prilog ovoj grani stočarstva. Sve manji broj proizvođača se upušta u avanturu tova svinja, što je direktno vezano i sa prodajom prasadi gde nije samo problem niska cena nego i prodaja.
Kako rešiti ove probleme?
-Rešenje velikog dela problema je na nivou države ali u velikom delu zavisi i od poljoprivrednih proizvođača, koji su u okviru svojih grana proizvodnje neorganizovani. Strukovna udruženja malinara, odgajivača tovnih junadi, ne funkcionišu i ona se ne pojavljuju kao pregovarači sa prerađivačima i Vladom. Dobro organizovano udruženje moglo bi sigurno da napravi dobar iskorak u rešavanju svojih problema.
Na lokalnom nivou može se malo pomoći, kao što radi Direkcija za poljoprivredu kroz svoje projekte, subvencija za kopanje dubinskih bunara, subvencionisanih kredita ili pomoć mladim pčelarima.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa