7. jul 2016.7. jul 2016.
Diplomirani inženjer organske proizvodnje Ana Nedić stučnjak Poljoprivredne savetodavne i stručne službe U BUDUĆNOST POVRATKOM U PROŠLOST

ZAPUŠTENE NjIVE IDEALNE ZA ORGANSKU PROIZVODNjU

Organska proizvodnja idealna je za vlasnike malih , neobrađivanih parcela. Nekada problem sada se pojavljuje kao rešenje i mogućnost da mladi ostanu u selima.
-Proizvodnja organske hrane donosi mogućnost razvoja ruralnih krajeva jer je na takvim mestima zagađenje minimalno, pa je hrana proizvedena u takvim uslovima kvalitetnija zbog nižeg nivoa hemikalija utrošenih u procesu proizvodnje i kao takva pozitivnije utiče na zdravlje ljudi. Proizvodnja organske hrane otvara mogućnost razvoja privrede i ekspanzije izvoza, kaže Ana Nedić, stručnjak za organsku proizvodnju.
Organska proizvodnja je nešto o čemu se sve više govori. Potrošači se opredeljuju za zdrave načine života a osnova je zdrava hrana. U čemu je razlika u proizvodnji hrane?
-Postoji razlika: konvencionalna, tradicionalna i organska proizvodnja.
Organska mora da ima zakonski regulisanu proizvodnju, koja uključuje kontrolu i sertifikat.
Konvencionalna je gde se koriste pesticidi, insekticidi, fungicidi, herbicidi, regulatori hormona rasta i sve ostalo što je zabranjeno u organskoj proizvodnji. U organskoj proizvodnji preparati su zasnovani na biljnoj bazi, izuzmemo sve hemikalije koje se koriste u konvencionalnoj proizvodnji. Tradicionalna je onako kako su se pre bavili naši stari. Preparati su takođe na biljnoj bazi ali nema sertifikat.
Metoda organske proizvodnje podrazumeva primenu prirodnih postupaka i supstanci a ograničava ili potpuno eliminiše upotrebu sintetizovanih sredstava, pesticide i herbicide. Jednostavno rečeno: Nema korišćenja hemije. Organska proizvodnja je sistem proizvodnje koji održava zdravlje zemljišta, ekosistema i ljudi.
Znači da razliku između organske i tradicionalne proizvodnje pravi sertifikat?
- Na osnovu bazičnih standarda organska proizvodnja se zasniva na primeni principa agroekologije. To je zakonski regulisana proizvodnja i ukazuje na kontrolu, odnosno to je proizvodnja koja uključuje i kontrolu i sertifikaciju proizvoda. Moramo imati sertifikat i poštovati proceduru ukoliko hoćemo da se bavimo organskom poljoprivredom. Bez sertifikata nemoguće je baviti se. Prelazak iz konvencionalne u organsku poljoprivredu traje otprilike dve do tri godine. Tokom tog perioda proizvođač je dužan da na tim parcelama primenjuje metode organske poljoprivrede.
Šta je potrebno uraditi za sertifikat?
-Na prvom mestu potrebno je kontaktirati sertifikacionu kuću koja će da izađe na teren i napravi zapisnik o tome i onda kreće sam proces sertifikacije. Od dana kada ste podneli prijavu teče vam period konverzije, znači prelazak iz konvencionalne u organsku poljoprivredu. Od njih se dobiju uputstva, odnosno šta je sve potrebno pribaviti od papira. Postoji spisak ovlašćenih kontrolnih organizacija za obavljanje poslova kontrole i sertifikacije koje su akreditovane od strane državnih organa. Oni imaju pravo da obavljaju te poslove i od kojih na kraju dobijate nalepnicu, oznaku „organski proizvod“ što govori da ste ispunili uslove i da je obavljen postupak sertifikacije na određen vremenski proizvod, da je , posle tog perioda koji prođe-konverzije- vaš proizvod organski. Tek kada se završi period konverzije dobijate pravo da proizvod nazovete organskim ali u tom periodu dužni ste da na toj parceli primenjujete metode organske poljoprivrede.
Šta je ono što nekog odmah isključi odnosno ko može da se bavi organskom proizvodnjom?
-Jedino ako neko neće da poštuje propise organske proizvodnje. Mislim da sa organskom proizvodnjom može svako da se bavi. Pogotovo ljudi koji imaju manje parcele savetujem da se bave tom proizvodnjom jer je u svakom pogledu organska proizvodnja u ekspanziji. Naše zemljište je jako pogodno za to, jako je bogato. Takvim projektom možemo da sačuvamo mlade, da ostanu na selu i da se bave poljoprivredom. Postoje i subvencije a one su 40 posto veće nego u konvencionalnoj poljoprivredi čime država stimuliše dalje širenje organske poljoprivrede. Mislim da imamo velikog potencijala u Mačvanskom i Kolubarskom okrugu.
Mogla bih da dam generalni savet zahvaljujući potencijalima koji se pre svega ogledaju u velikom broju usitnjenih ili napuštenih poseda i zemljišta koje nije kontaminirano štetnim materijama, ovaj vid poljoprivrede može značajno doprineti razvoju ruralnih područja a time i poljoprivrede uopšte da se svako ko ima male parcele odluči za organsku proizvodnju. Dosta ima tih parcela koje su neiskorišćene , koje su zapuštene. Ljudi su odlazili sa sela i niko to nije obrađivao. To su baš pogodne parcele jer nema ostataka pesticide u zemljištu. To se lako utvrdi analizom zemljišta, što može da se uradi kod nas. Jedna od potrebnih stvari je agrohemijska analiza zemljišta koja može da se uradi u laboratoriji naše službe. Zatim samo pratiti uputstva sertifikacione kuće.
Zahtev za organski proizvedenom hranom je u porastu kao reakcija na saznanje o negativnim efektima savremenih načina proizvodnje. Podaci o štetnosti pesticida, veštačkih đubriva i ostalih hemijskih bez upotrebe insekticida, hormona, genetski modifikovanih organizama predstavljaju izbor svake nacije i svakog pojedinca koji vodi računa o sopstvenom zdravlju.
Trenutno u Šapcu organskom proizvodnjom bavi se firma Crops and partners iz Požege. Imaju 27 hektara sa zasnovanom organskom proizvodnjom, od toga je 17 hektara organska pšenica i imaju 10 hektara novog zasada maline, gde se planira proizvodnja sadnog materijala iz sopstvenog matičnjaka. Oni počinju da prave svoju rasadu koju će prodavati sledeće godine. Trenutno se nalaze u periodu konverzije i očekuju sertifikaciju.
Imaju i tendenciju daljeg širenja i organizovan izvoz i prodaju u inostranstvu.
Ana Nedić

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa