7. jul 2016.7. jul 2016.
Povratak mangulice

MESO NA SRPSKI NAČIN

Domaća autohtona rasa svinja mangulica zahvaljujući medijskoj pažnji i entuzijazmu nije više u opasnosti da će nestati. Međutim podatak, da je znatno pre čuvenog krda u Zasavici, mangulica svoj oporavak počela u Mačvi malo je kome poznat.
Prvi primerci stigli su u Zemljoradničku zadrugu „Agromačva produkt“ 1996. godine, ukupno 28 grla, sedam nazimadi, šest nerasta i 12 krmača. Tak kasnije su „dislocirane“ u Zasavicu ali tada se broj popeo na 120 grla, mahom ženskih.
To je životinja koja može da opstane u mnogo težim uslovima nego nove rase svinja. Traži malo i nema problema sa zdravstvenim stanjem. Može da živi u takvim uslovima u kojima druge svinje nisu u stanju, preživljavaju niske temperature, visoke temperature. Ipak kod proizvođača još postoji otklon ka držanju ove rase. Jedan od retkih proizvođača u našem kraju je šabački alas Vojislav Jovanović. Njegovo stado nalazi se na klenačkoj strani Save.
-Opredelio sam se za gajenje mangulice zato što je zdrava, meso je kvalitetnije jer se i sama hrani zdravom hranom. Počelo je tako što sam hteo da porodici obezbedim dobro svinjsko meso a sada gajim i za sebe i prijatelje. Ponešto ostane i za tržište i plasiram ga u restoranu. Nije to velika proizvodnja, trenutno imam oko 30 komada. Moram reći da je vrlo otporna i da nikada nisam koristio bilo koju vrstu leka, čak ni protiv glista. Koliko su otporne ali i pametne govori i činjenica da su tokom poplava same našle adicu i na njoj opstale zajedno sa mladima. Za tu adicu, koliko je porasla, ni alasi nisu znali do tada. Što se tiče mesa, neuporediv je ukus u odnosu na meso iz prodavnica. Jedina mana je što se pregled radi digestijom pa je nešto skuplji, priča Jovanović i dodaje da je jedan od najukusnijih specijaliteta koje je jeo crna džigerica mangulice u maramici, na roštilju.
Postoje istraživanja koja kažu da one imaju takozvane zdrave masne kiseline, koje mnogo manje utiču na razvoj holesterola kod ljudi. Kvalitetnijeg su ukusa u odnosu na svinje koje su uvezene ili stvarane kod nas. Mangulica ima raznih, bele, lasaste. Što je zanimljivo imaju „livrejisanu“ prasad, koja su šarena kao divlje svinje. Obično se ne gaje u oborima već na otvorenom prostoru. Tu su velike mogućnosti da dođu u kontakt sa divljim životinjama pa čak i da dođe do hibridizacije između domaćih i divljih svinja. Zato se i radi pregled mesa na trihinelozu digestijom.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa