7. jul 2016.7. jul 2016.
DžANARIKA KORAK PO KORAK

Analiza zemljišta

Bez obzira šta se podiže, mora se uraditi hemijska analiza zemljišta. To je ono što je preko potrebno da bi se znao sastav- pre svega odnos makroelemenata - da bi se znao sastav zemljišta i koliko makroelemenata ima u njemu. Tako možemo uraditi kvalitetno melioraciono đubrenje, jer se ono prilikom zasnivanja voćnjaka može uraditi na najadekvatniji način. U zavisnosti od te analize videćemo koliko je NPK đubriva poterbno. Analiza je 1.760 dinara za jedan uzorak. Za stablašice je potrebno uraditi dve analize, odnosno dve dubine od 0 do 30 i od 30 do 60 centimetara , znači investicija je oko 3.500 dinara. Ministarstvo subvencioniše sva gazdinstva koja su registrovana i čije se zemljište nalazi unutar gazdinstva, odnosno da zemljište nije u zakupu, i da je do pete klase uključujući i petu.
Predusev i priprema
Osnovna priprema zemljišta je praktično ista za sve. Razlikuje se, na primer, da li se radi o jagodičastom voću zato što je plića obrada ili o stablašicama gde je dublja obrada. Treba voditi računa šta je predusev na parceli. Za voće su najbolji predusev strništa, pšenica, ječam, ili soja koja je dobar predusev. Suncokret je takođe dobar predusev kao i grahorica. Kao predusev nije dobar krompir ili povrće i nije dobar kukuruz. Razlog je što ostavljaju dosta patogena u zemljištu, zna da se nakupi virusa koji kasnije mogu da prave problem biljkama. Kod kukuruza je problem što se kasno skida i ne može da se pripremi zemljište adekvatno na vreme. Najbolje je strnjište jer posle skidanja useva u ovom periodu, jun-jul mesec, ostaje skoro dva meseca da se parcela adekvatno može pripremiti. Potrebno je zatim pustiti korov da nikne i kada dostigne visinu do 10-15 centimetara, gro korova se tretira totalnim herbicidom kako bi se očistila njiva. Zatim se pusti dve do tri nedelje da taj herbicid deluje, a tamo gde nije ili se preskočilo uradi se naknadno korektivno. Nakon toga, po preporuci hemijske analize zemljišta, se uradi meliorativno đubrenje zemljišta.
Meliorativno đubrenje
Obično se kod stablašica zbog međurednog razmaka- konkretno kod džanarike- preporučuje međuredni razmak od 5 metara, projektuju se redovi i po tim projektovanim redovima se razbaca stajnjak i NPK đubrivo i to duplo manja količina od preporučene. Zato što se ide u projektovane redove ne ide se po celoj površini. Ako je potrebna kalcifikacija uradi se i ona. Zatim se izvrši duboka obrada zemljišta. Pre samog meliorativnog đubrenja potrebno je uraditi podrivanje. Najbolje je podrivanje uraditi polovinom avgusta kada je zemljište najsuvlje a nakon podrivanja, meliorativno đubrenje, obeležavanje redova i zaoravanje. Zaoravanje je mnogo lakše uraditi nakon podrivanja i treba ga uraditi na dubini od 35-40 centimetara. Nema potrebe za dubokim rigolovanjem ako se uradilo podrivanje. Kao što, na primer, zimi niske temperature oranje, vlaga i led razbiju zemlju, tako deluju i visoke temperature u kombinaciji sa kišom.
Sadni materijal
Pre nego što se pristupi pripremnim radovima treba odrediti koje voćne vrste se sade i gde će se kupovati sadni materijal. Mora da se ugovori sadni materijal kod registrovanih proizvođača, da se eventualno kapariše kako ne bi čovek došao u situaciju da sve pripremi a da sadnog materijala nema ili da nema kvalitetnog sadnog materijala.
Dobar sadni materijal se podrazumeva, da sadnice nisu predebele, da imaju prevremene grane. Ne treba juriti za sadnicama koje su visoke tri ““četiri metra i kojima prve prevremene grane počinju na 1,5 metara ili koje u opšte nemaju pupoljaka u donjem delu. Treba gledati da sadnica ne bude viša od 2-2,5 metara i da ima dobro razvijen korenov sistem. Ako nema prevremene grane mora da ima aktivne pupoljke jer se u tom slučaju vrlo lako može formirati željeni oblik. Ne treba da bude teško da se pogleda sadni materijal. Što se tiče krimske žute i crvene džanarike, prepourčuje se sadnja 5 puta 5 ili 5 puta 4, što je idealno. To znači da oko 500 sadnica ide po hektaru. Pošto džanarika spada u vrstu šljive, Ministarstvo daje subvencije. Minimalno za subvencije je po hektaru 400 stabala. Cena je oko 1,1-1,2 evra, odnosno 150 dinara za sadnicu.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa