7. jul 2016.7. jul 2016.
OBNOVA OLIMPIJSKIH IGARA

VIZIJA I SAN JEDNOG BARONA

Da nije bilo entuzijazma i upornosti barona Pjera de Kubertena, pitanje da li bi Olimpijske igre ikada ponovo oživele u obliku kakvom ih danas poznajemo. Nailazio je na otpor, sumnje, ali je ipak uspeo posle mukotrpne, višegodišnje borbe
Bilo je pokušaja i pre rođenja “oca modernog olimpizma“. Predloga i ideja obnove svečanosti sličnih igrama bilo je i u 18. veku, a u 19. već su organizovane “Olimpijske igre“ i to na mestu nekadašnjeg stadiona. Najpre je imućni Grk Evangelis Zopas organizovao takmičenje za sve Helene, a 16 godina kasnije, neka vrsta takmičenja priređena su u čast ulaska Kralja Otona u Atinu. Ipak, prava olimpijska priča otpočela je sa de Kubertenom.
Državni lideri Francuske, poverili su baronu de Kubertenu zadatak da nađe način kako bi omladina Francuske imala fizičko vaspitanje i razvoj, neophodni posle ratnog poraza od Prusa. Pjer, sanjar i pacifista, uveren da je rat besmislen, a sport idealno mesto za odmeravanje snage nacija, odmah je stupio u kontakt sa drugim državama Evrope. Putovao je, nalazio na istomišljenike širom Evrope. Predavanjem na Sorboni “Renesansa olimpizma“, Pjer de Kuberten postavio je temelje međunarodnog komiteta. U Evropi gde je vladao rasizam, mržnja među narodima, ideja zajedničkog takmičenja nije bila najbolje prihvaćena, ali ideja je bila jača od svega.
U junu 1894. godine, baš na Sorboni, održana je osnivačka skupština Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK). Najvažnija odluka, uz osnivanje MOK ““ a, bila je ponovo organizovanje Olimpijskih igara, po ugledu na Antičke, koje će se održavati svake 4 godine. Dozvoljeno je učešće samo amaterima, a osnivački akt je obuhvatio i sportove: atletiku (trčanje, skakanje, bacanje, dizanje tereta i petoboj), jedrenje, veslanje, plivanje, klizanje, mačevanje, rvanje, boks, konjički sport, streljaštvo, gimnastika, biciklizam.
Za prvog predsednika Komiteta, izabran je Grk Demetrios Bikelas, dok je mesto generalnog sekretara pripalo velikom Kubertenu, a u rukovodstvo je ušlo još 14 članova iz 10 država.
Delegati su odlučili da prve moderne Igre budu održane kroz dve godine, a u čast antičkih igara, Atini je povereno domaćinstvo. Odmah se, na dnevnom redu, našlo i pitanje domaćina narednih OI. Ovaj put, kao vid zahvalnosti Pjeru de Kubertenu, prestonica njegove otadžbine, izabrana je za domaćina manifestacije 1900. godine.
D. Blagojević

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa