21. jul 2016.21. jul 2016.
Darko SimiĆ, Šef laboratorije za analizu zemljiŠta pri Poljoprivrednoj savetodavnoj sluŽbi

SEJATI I SADITI SA STRUČNjACIMA

Dve trećine zemljišta zrelo za lečenje. Ljudi pokušavaju da „uštinu“ sa svih strana ne bi li postigli neku ekonomsku korist
Šef laboratorije za analizu zemljišta Darko Simić, tvrdi da je jedan od najvećih problema u poljoprivrednoj proizvodnji, vreme primene , količina i način primene mineralnog đubriva. Rešenje je u analizi i lečenju zemljišta a lečiti treba 70 procenata njiva i voćnjaka na području Šapca, Koceljeve, Vladimiraca i Bogatića.
Novi ali i stari zasad voća, sejanje žitarica i većina poljskih radova i dalje se zasnivaju na tradiciji-deda je rekao da je tako tu najbolje. Koliko je istine u tome što kažu stariji?
-Jeste nauka nastala na empiriji i na iskustvu starih. To je evidentno, i to ne može da se prenebregne kao činjenica. Međutim priča da je nauka prestala kada je nastao traktor, đubrivo i seme napravila je problem. Pričamo o direktnom uticaju čoveka na zemlju, na supstrat, jer se u stvari cela oblast zove po zemlji-zemljoradnik. Ta ista zemlja po kojoj je dobio naziv je zaboravljena priča iz mnogih razloga.
Jedan je naravno i turbulencija na tržištu, neprofitabilnost, i ljudi pokušavaju da „uštinu“ sa svih strana ne bi li postigli neku ekonomsku korist. I onda se oslanjaju na iskustva deda, komšija i slično. Ima tu naravno i dobar deo needukovanosti poljoprivrednih proizvođača. Mnogo je faktora koji utiču da mi još uvek ne crpimo dovoljno naučne metode zarad boljih prinosa i zarade.
I naravno cenovna turbulencija koja proizvođače stavlja u podređen položaj i onda misle da će zakidanjem nekih agro-tehničkih mera moći da se izvuku te godine. To štipanje na nečemu što mora da uradi na zemlji, se odrazi u narednih pet godina negativno na kvalitet. Ono što je selekcionar radio u laboratoriji deset godina, da bi napravio hibrid, ne može da izvuče maksimum i da se ostvari na terenu.
Koga onda poslušati, gde tražiti rešenje problema?
-Moje kolege i ja znamo šta se dešava, znamo šta je biljka I kroz koje faze prolazi. Ja se bavim jednom usko stručnom granom-pedologijom. Kroz analizu zemljišta u našoj laboratoriji pokušavamo da približimo poljoprivrednom proizvođaču informaciju na kakvom terenu on gaji biljku. Moram slikovito da objasnim: Ne možeš da napraviš dobar hleb ako nemaš dobro brašno i kvasac ali imaš dobro brašno za hleb ali i za kolače. Znači, ne možeš da tražiš od svakog zemljišta da ti iznese isto potencijal nekog hibrida ili sorte. Isti hibrid u Sremu ista dorada, setva. U Sremu poljoprivrednik ulazi duplo manje u njivu od našeg iz Pocerine ili Mačve a ima tri puta veće prinose. Problem je u zemlji i to sada naši poljoprivrednici znaju.
Znamo li kakva nam je zemlja šta raditi sa njom?
-Mi smo kroz pedološke karte determinisali nešto, što je osnov. Imamo kartu koja prikazuje kakve dobre ili loše osobine nose određeni tipovi i mesta. Mogu da kažem da je , procentualno izraženo, 70 posto zemljišta pseudoglej ili parapodzol. To su zemljišta koja imaju vrlo, vrlo, loše osobine. Da pojasnim, nalazi se sa leve strane puta ka Loznici pa sve do Valjeva. To su u osnovi jako plitka zemljišta, kisela zemljišta, gde već u startu mora da se radi melioracija. Znači pseudoglejno zemljište je zrelo za lečenje . Ne možeš da tražiš neku ozbiljnu proizvodnju dok ne eliminišeš tu kiselost. Kroz naša predavanja, radionice i seminare, u zimskom periodu, objašnjavamo poljoprivrednicima da moraju, kroz analizu zemljišta, da utvrde parametre i da im to bude početna osnova kako bi mogli da leče njive. Kada se dođe na kraju do analize i kada se vidi kakva je Ph vrednost, ponekad dođete do podataka da bi vam bilo gde u svetu rekli da tu ne može nikakva proizvodnja. Ali isto tako ta zemljišta mogu i da se leče sa vrlo jeftinim metodama i na vrlo kvalitetan način. Mi imamo tri kamenoloma u našem okruženju , odnosno dva kamenoloma i u Pećincima saturacioni mulj. To su kalcifikati koji su preko potrebni za bilo koju vrstu poljoprivredne proizvodnje.
Postoji li neki generalni savet šta i gde gajiti, gde šta može a gde ne?
-Ako pričamo o bilo kojoj kulturi, sve može svugde da se gaji . Najgora zemljišta mogu da se poprave kao što i najbolja zemljišta mogu da se devastiraju. To je uticaj čoveka, gazde ili domaćina, koji je radio na toj zemlji. Listom su sva zemljišta koja se uzimaju u zakup vrlo lošeg kvaliteta, samo iz razloga neulaganja jer kada uđeš u obligaciju-to je trend kod nas- onda se razmišlja: „To nije moja zemlja, onda neću da ulažem“. Samo se baci seme, pa šta se dobije ““ dobije. Samo nešto malo azota i to je to. Nije realno gajiti voće u Mačvi, koja je žitnica, ali ne možeš zabraniti proizvođaču da bilo šta gaji. Voću na padinama Pocerine i Posavotamnave jako prija, lepo izgleda i jako je uspešna proizvodnja uz jedan deo meliorative. Analiza je vrlo bitna za višegodišnje zasade kao početna baza da znaš šta da uradiš jer koren kada zauzme 90 posto površine tu više nema pomoći. Zato se radi analiza zemljišta i onda će to izaći kasnije mnogo manje po džepu i mnogo manje će da pati biljka.
Stručnjaci uvek naglašavaju da je najbitnija analiza zemljišta. Kako se najjednostavnije ona radi?
-Za ratarstvo i nešto od voćarstva- malina, kupina i jagoda ““ radi se samo jedna dubina, dubina ašova. Kada su u pitanju stablašice, one traže dve dubine. Prvi ašov i drugi ašov ali ne da se izvadi uzorak pa da se pomeša. Svaki sloj se posebno radi da bi se videlo kretanje po vertikali i da bi po osnovu tipa zemljišta i nađenih parametara dala validna preporuka. Po hektaru je mnogo uzoraka, 20 do 25 kopanja, međutim iako malo iskačem iz struke, mislim da je desetak validnih uzoraka vrlo korektno. Uzeti ih takozvanom šah metodom, cik-cak, izmešati dobro i odvojiti kilogram u kesu. Ubaciti papirić sa brojem parcele i doneti u Poljoprivrednu savetodavnu službu. Ako ima nekakvih nedoumica onda je najbolje svratiti i pre uzimanja uzorka jer dešavalo se da poljoprivrednici pogreše. Pa ako su poljoprivredni proizvođači nekada u prolazu pored PSS mogu da svrate i dobiće objašnjenje.
Desetak izmešati dobro i odvojiti kilogram u kesu. Tzv. šah metoda u cik cak , ubaciti papirić sa brojem parcele i mi dalje sve uradimo. Pravilno uzorkovanje je vrlo bitno , ako uzimaš samo da bi zadovoljio formu onda nije to to. Dešavalo se da pogrešno uzmu.
Koliko košta analiza zemljišta?
-Ona je besplatna ako je u pitanju do 5. i zaključno sa njom klase zemljišta. Način upotrebe je takođe vrlo bitan, pašnjak, šuma i građevinsko zemljište ne može da se kontroliše besplatno. Za ovu godinu projekat traje do 15. avgusta ali pošto papiri idu u Ministarstvo insistiramo da se za kontrolu plodnosti zemljišta papiri donesu da kraja jula. Posle 1. septembra može da se konkuriše za sledeću godinu. Potrebno je imati posedovni list, setvenu strukturu i aktivan status. Mislim da je besplatna analiza zemljišta privilegija. Ko hoće da uradi analizu a nema gazdinstvo to košta 1.760 dinara po uzorku. Ni to nije skupo, jer se radi na svakih pet godine. Neko to uradi jednom i više ne radi ali periodično davati je dobro.


Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa