28. jul 2016.28. jul 2016.
IZVORI TOPLE VODE KAO PRIVREDNI POTENCIJAL KRAJA

BOGATSTVO U PUNOM POGONU

Srbija raspolaže sa više od 1.000 izvorišta hladne i tople mineralne vode, ali ovi potencijali još uvek nisu dovoljno iskorišćeni. Mesta sa dugom tradicijom beleže rekordne posete, dok je neku “novu“ priču teže pokrenuti
Stručnjaci kažu da Srbija rapolaže sa više od 1.000 izvorišta hladne i tople mineralne vode. Prema postojećim podacima, trenutno imamo 40 aktivnih banja i rehabilitacionih centara. Sudeći po navedenim ciframa imamo zavidan potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, ali još uvek ne koristimo sve prednosti koje nam je priroda dala.
Više od 150 miliona ljudi u svetu uživa u blagodetima zdravstvenog turizma, dok po interesovanju za banjski turizam Srbi, prate ove trendove. Sve veći broj nas se iz različitih razloga, odlučuje da more zameni banjama. Stoga ne čudi podatak da jedna od najlepših banja u ovom kraju Koviljača ovih dana beleži rekordan broj gostiju. Sa druge strane, žitelji Mačve skoro tri decenije čekaju da se prirodno blago na kojem žive stavi u pogon.
U Koviljači se traži krevet više
Iako tačnih podataka o broju posetilaca u Banji Koviljači nema, jer se dosta dolazaka ne evidentira, kako navodi rukovodilac Turističko informativnog centra “Kraljevska Banja Koviljača“ Vladimir Vulović, postoje procene da je do sada u Banji boravilo oko 20.000 gostiju koji u proseku ostvaruju 8 noćenja.
-Sredinom jula u Banji Koviljači skoro da nije bilo slobodnog mesta. I dalje su najbrojniji domaći gosti, dok je udeo inostranih gostiju oko 10 odsto- navodi Vulović i kaže da su posetiocima najinteresantnije prirodne lepote Banje Koviljače, čist vazduh, lekovita voda i pristojne cene.
-Obilazak destinacija u blizini Koviljače, poput Tršića, Tronoše, Gučeva, Drine, Soko Grada, Drvengrada i drugih, a u okviru Info centra je nešto što domaći, a pogotovo strani turisti ističu kao osveženje i nešto najinteresantnije tokom njihovog boravka kod nas. Vodička služba na našem i stranim jezicima je pravi reprezent jedne od osam kraljevskih banja- ističe Vulović.
Po njegovim rečima neosporna činjenica je da sada privatni sektor i lečilište nose turizam Koviljače, te da Grad i država moraju više ulagati u infrastrukturu i razvoj potencijala ovog kraja.
-Nedostaju bazeni, akva park, sportski tereni, tereni za decu, prilazni putevi. Banja mora da napreduje i u drugim segmentima turizma, a ne samo u sektoru zdravstvenog turizma. Pozitivno je što su se samo građani uspeli izboriti da se spasi Kur salon, simbol Banje koji se trenutno rekonstruiše a koji je bio na ivici samourušavanja zbog nemara pojedinih institucija- zaključuje Vulović.
Podzemni bojler u Mačvi slabo koriste
Dok u Koviljači ovih dana beleže rekordan broj poseta, Mačvani skoro tri decenije čekaju da se njihova prirodna bogatstva napokon stave u pun pogon. Kada je reč o turističkim atrakcijama priča se svodi na nekoliko privatnih bazena, dok se obećanja o korišćenju dragocene prirodne energije za izgradnju staklenika i plastenika namenjenih povrtarskoj proizvodnji svode na političku poštapalicu.
Mačvani su posle otkrića tople vode 1987. godine u Dublju u potvrdu istraživanja o potencijalu geotermalne energije u ovom kraju napravili još dvadesetak bušotina u okolini. Prvo je na istom terenu urađena istražna bušotina, dubine 250 metara. Rezultat je bio voda temperature 50 stepeni Celzijusa. Nastavak radova dao je slične rezultate. Svugde je na dubinama od 200-600 metara, otkrivena topla voda ( 50 do 75 stepeni Celzijusa ). Nosilac ovih istraživanja je bio Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu ( grupa za hidrologiju ). Poštujući mišljenja stručnjaka može se reći da su ovi izvori među najvećim i najtoplijim u Evropi. U normalnim uslovima voda ove temperature mogla bi se pronaći na dubini od 1.800 do 2. 000 metara. Ovde je reč o specifičnim toplim stenama koje su poput sunđera ispunjene vodom. Svi su izgledi da ove stene zahvataju veliki prostor, što obezbeđuje stabilnu količinu vode u svakom trenutku.
Do sada se praktično u pogledu korišćenja ovog podzemnog blaga oprobao samo Ljubomir Dragović, gradeći Termalnu Rivijeru u mačvanskom ataru, blizu Bogatića, ali i mnogobrojni građani koji ovde šure prasad ili piliće ali i domišljate domaćice koje ovom vodom peru veš. Brojne najave o izgradnji staklenika i plastenika za pretežno povrtarsku proizvodnju još su samo česta politička poštapalica brojnih rukovodilaca opštine.
S druge strane Drine američki biznismen, srpskog porekla, Slobodan Pavlović, gradi Akva park na bazi korišćenja tople vode, budući da se podzemno jezero prostire i u Semberiji.
Za veliku srpsku ravnicu je otkrivanje novih izvora tople vode isto toliko vredno, kao da su otkrivena nalazišta uglja ili nafte. Godišnji energetski potencijal iz bušotine u Bogatiću ( atar Bair, gde je pronađena voda temperature 75 stepeni) može zameniti 16 hiljada tona visokokaloričnog uglja. To je potvrdio Zoran Rakić, stručnjak za geotermalnu energiju, radeći na njenom pronalaženju u Mačvi. Primera radi energetski potencijal iz tri bušotine ima ekvivalent 17 megavata, a poređenja radi 10 megavata ima energetski ekvivalent od sedam hiljada tona nafte. Stručnjaci su utvrdili da je ukupan potencijal tople vode u Mačvi, ekvivalenta od 20 miliona tona nafte.
Duboko u utrobi plodnih oranica nalazi se pravo malo jezero, koje je na nekim mestima “debelo“ i 500 metara. Javno je publikovano više mogućnosti korišćenja ove prirodne energije, počev od zagrevanja stambenih i industrijskih objekata, preko izgradnje sušara za voće, povrće i žitarice. Na kraju ali nikako po značaju, pogotovo posle brojnih uočenih problema oko korišćenja vode za piće, pominjana voda kad se potpuno rashladi može bez problema da se pije.
Lj.Đ.-T.T.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa