18. avgust 2016.18. avg 2016.
OD 6. DO 16. AVGUSTA ODRŽAN 39. SAZIV JALOVIČKE LIKOVNE KOLONIJE

Kolonija se ne plaši budućnosti

Jalovik je odavno prerastao svoje okvire i nadmašio svoje mogućnosti. Kolonija još u svom nazivu čuva pomalo arhaičnu odrednicu svog delovanja, ali ona već gotovo polovinu svog gotovo četrdesetogodišnjeg bitisanja nije samo likovna. Postoji u savremenoj umetnosti izraz koji mnogo bolje opisuje njenu suštinu i suštinu umetnosti, koja se u njoj začinje i razvija. Savremena vizuelna umetnost označava svu širinu njenog zahvata, ali u isto vreme pokazuje njenu vitalnost i sposobnost da ide u korak sa savremenim izrazom u ovoj vrsti umetnosti . Ona se poklapa sa najnovijim idejama i, realizacijama, u svetu u ovoj oblasti, suštinski ali i u vremenskoj dimenziji . Sve što se dešava u Koloniji preklapa se u idejama i realizaciji sa dešavanjima po najznačajnijim svetskim izložbenim salonima. Naravno, da se tu u produkciji javlja raskorak sa svetom ali oni koji duže prate Koloniju već su sposobni da prepoznaju ideju kao suštinu umetničkog čina, i da joj oproste nesavršenost, zamišljajući je dovedenu do perfekcije u nekoj zemlji koja je sposobna da za kulturu izdvoji makar jedan procenat svog budžeta.
U Koloniji se ne žale na uslove. Ni na budžet. Svesni su da ono sredstava što dobiju na konkursima Ministarstva kulture i informisanja, ali i iz lokalnog budžeta, predstavlja maksimum koji u ovom trenutku je moguće izdvojiti. Ovogodišnje izdvajanje Ministarstva za Jalovičku koloniju predstavlja najvišu sumu izdvojenu za rad kolonija u Srbiji. Na žalost, to donosi nove nevolje sa kojima se suočavaju učesnici i organizatori. Koncepcija da umetnici borave kao gosti po seoskim domaćinstvima, suočila se sa starenjem i tihim odumiranjem sela, ali i sa ekonomskom krizom koja predugo traje. S druge strane, tehnike koje upražnjavaju učesnici Kolonije u realizaciji svojih ideja, nemaju osnovnu tehničku podršku u prosečnom seoskom domaćinstvu. Umetnici se zato već desetak godina smeštaju u improvizovani prostor u oronulom seoskom Domu kulture. I tu se javljaju već neverovatne pojave, za koje je teško pronaći logično objašnjenje. Odnosi sa meštanima, ne da nisu narušeni, već dobijaju jednu novu dimenziju. Neretko ćete na večernjim prezentacijama umetnika koja se svojim održavanjem na engleskom jeziku i svojim prilično visokim stručnim nivoom ne uvrštavaju u laku zabavu, videti i meštane koji pažljivo posmatraju radove umetnika, isprojektovane videobimom i komentarišu ih u pola glasa, veoma umesno i često veoma stručno. Naravno, da su u takvom prostoru i uslovi za rad daleko od idealnih. I tu se javlja to čudo koje nadomesti sve i, s lakoćom prevaziđe sve teškoće. To čudo je atmosfera koja se stvori od pejzaža i osmeha ljudi, koji susreću umetnike, od njihovog interesovanja za njihov rad, do pomoći koju su spremni da im pruže u svakom trenutku. Ta magija se najviše oseti kada dođe veče Završne izložbe saziva. U opustelom selu, odjednom odnekud se pojavi po 150 do 200 ljudi zainteresovanih za krajnji rezultat boravka umetnika u njihovom selu. Zbog svega toga nema neizvesnosti u trajanju Kolonije. Završava se 39. Saziv. Kolonija ulazi u svoju četrdesetu godinu. Vitalnost koju iskazuje garantuje joj desetostruko duži vek. Kolonija se ne plaši budućnosti.
39. saziv Jalovičke likovne kolonije trajao je od 6. do 16. avgusta. Pored završnih izložbi, Dečje radionice i ovogodišnjeg saziva u periodu do sledećeg saziva treba očekivati pojavu kataloga ovogodišnjeg okupljanja i izložbe u Beogradu, Šapcu i u nekoliko regionalnih centara.
Dečja likovna radionica zauzima sve značajnije mesto u radu Kolonije. Pod rukovodstvom Ane Gemaljević i Đenadije Šujić deca se bave tehnikama koje nisu zastupljene u školskim programima, u susretu sa umetnicima upoznaju se sa savremenom umetnošću, izoštravaju svoj ukus i postaju veoma zahtevna publika a, ponekad, i vrhunski stvaraoci. Kroz ovogodišnju radionicu prošlo je preko četrdesetoro dece iz Jalovika i njegovog šireg okruženja.
U 39. sazivu JLK učestvovali su: Ivan Petrović, Emilija Radojičić, Nina Todorović, Aleksandar Jestrović Jamesdin, Marko Marković, Silvia Lorenc (Nemačka), Žoakim Muonvuaason (Francuska) i Mario Kolarić (Hrvatska). Gostujući kustos je bila Una Popović. Selektor Branislav Nikolić, svojim radovima se i ove godine javlja kao učesnik.
U stvaranju atmosfere i pružanju podrške umetnicima zapaženi su bili Ivan Velisavljević i Nikola Breković, kao i Dejan Dvorniković i Relja Bobić sa svojim muzičkim doprinosom, Falko (Nemačka) sa svoja dva pomoćnika iz Holandije obogatio je gastronomsku ponudu, ne treba zaobići ni ljude iz organizacije i njihov doprinos, kao i mnogobrojne meštane prijatelje kolonije.
S.K.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa