Kako izbeći nuklearni rat

Stručnjaci upozoravaju da je potpuni izostanak dijaloga i uzajamnog poverenja u protekle četiri godine gurnuo dve nuklearne supersile u rizik da se, u slučaju neke krize, ne može sprečiti eskalacija, s obzirom na novu generaciju oružja i mogućnosti sajber-ratova.
Dogovor o početku razgovora o budućnosti strateške stabilnosti, što je hladnoratovski koncept odvraćanja kroz uravnotežene nuklearne kapacitete, od suštinskog je značaja za samit u Helsinkiju, kažu zvaničnici, diplomate i analitičari, s obzirom da se radi o sudbini dva preostala američko-ruska sporazuma o kontroli naoružanja.
Obe strane optužuju jedna drugu za kršenje Sporazuma o uništenju raketa srednjeg i malog dometa (kojim se zabranjuju rakete dometa između 500 i 5.500 kilometara), potpisan 1987. između SAD i tadašnjeg Sovjetskog saveza.
SAD i Rusija tek treba da započnu razgovore o tome šta će uraditi kada 2021. bude istekao Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START), potpisan 2010, po kojem su dve zemlje svoj nuklearni arsenal redukovale na 1.550 aktivnih bojevih glava.
Nalaženje rešenja za to je od ključnog značaja. SAD i Rusija zajedno poseduju 13.300 bojevih glava, što je 92 odsto ukupnog svetskog atomskog arsenala.
"Veoma uznemirava činjenica da Rusi i Amerikanci potpuno različito govore o pitanjima odbrane i neširenja nukelarnog naoružanja", izjavio je jedan zapadni diplomata u Moskvi.
Džon Hantsman, američki ambasador u Rusiji kaže da bi kontrola naoružanja trebalo da ima istaknut značaj među pitanjima koja su na dnevnom redu u Helsinkiju, uključujući razgovore o INF-u i Novom START-u i dodaje da će se verovatno razgovarati o mogućnosti produženja važenja Novog START-a za još pet godina, što postojeći sporazum omogućava.