17. januar 2022.17. jan 2022.
Aleksandar Žunić (Foto: Glas Podrinja)

Aleksandar Žunić (Foto: Glas Podrinja)

Aleksandar Žunić farmaceut i gemolog o dragom kamenju: Simbol lepote i test za dušu

„Dragulji predstavljaju nivo, moć i kulturu jedne zemlje. I prestiž. Simbolizuju i njenu ekonomsku i političku moć, ugled. Nije slučajno što su neke od najboljih dragulja imale indijske maharadže, i ruska kraljevska porodica Romanovi.“
Šapčanin Aleksandar Žunić, erudita je neobičnih interesovanja i veština. U profesionalnom smislu sebe prepoznaje najpre u farmaciji, za šta je „kriv“ njegov otac koji je radio kao tehnolog. Oduvek je bio okružen „velikim, debelim knjigama iz hemije i tehnologije“, koje su ostavile dubok trag na njegov profesionalni život. Kao dete imao je garažu od koje je napravio laboratoriju gde je pravio eksperimente sa vatrometom i faraonskom zmijom, a danas radi kao faramceut u „Hemofarmu“.

Farmacija je njegova je prva i najveća ljubav, ali se usput pojavila i druga, takođe velika, gemologija - nauka o draguljima. Kada je, kao mladić, obilazio Prirodnjačke muzeje u Pragu i Londonu, „zaljubio se“ u njihove kolekcije dragulja. Pre deset godina, u Antverpenu, svetskom dijamantskom centru, završio je gemologiju. Po povratku iz Kraljevine Belgije, prijavio se na konkurs Ministarstva pravde i dobio status sudskog veštaka za drago kamenje.

Aleksandar Žunić, Foto: "Glas Podrinja"


PRIZNANjA
Na takmičenju USFCG Single Stone Competition u SAD 2003. u majstorskoj klasi, Aleksandar Žunić osvojio je drugo mesto u brušenju dragog kamena i dobio srebrnu medalju. Ove godine u Londonu (Velika Britanija), osvojio je prvo mesto na UKFCG Open Competition sa svojim safirom.
Već 10 godina član je najveće gemološke organizacije na svetu, Gemmological Association of Great Britain. Takođe, član je i američke asocijacije CPAA za kultivisane bisere.


Zašto je drago kamenje drago?
- Drago je zato što je lepo i retko. Oni najlepši su i najređi. Ljudsko oko je najosetljivije na talasnu dužinu od 550 nanometara, a to je talasna dužina idealne boje smaragda. Ako uzmemo dva lasera, crveni i zeleni, iste snage, nama se subjektivno čini da je zeleni bar deset puta jači zato što je ljudsko oko osetljivije na tu boju. Rubin ima fluorescentnu, vibrantnu crvenu boju. U novije vreme se govori o tome da ne postoji podela na drago i poludrago kamenje, što nije istina.

Koje karakteristike treba da ima kamen da bi bio dragi?
- Dragi kamen bi bio kamen prečnika 6,5 milimetara koji košta preko 20.000 evra. To je cena dijamanta danas. Mnoge vrste ,,poludragog’’ kamenja, kao što je aleksandrit, ili paraiba turmalin iz Brazila, skuplje su od dijamanta. Oni koštaju oko 30.000 dolara po karatu. Veliku petorku draguljarstva čine dijamant, smaragd, safir, rubin i biser. Interesantno je da je biser jedini dragulj na planeti koji se ne obrađuje, čak bi ga obrada i oštetila. On se samo eventualno probuši i niže u niske.

Zašto su toliko skupi?
- Zato što su retki i zato što je drago kamenje priroda napravila, ili Bog, kako ko veruje, kao simbol lepote i večnosti, ali i kao test za ljudsku pohlepu. Postoji i druga strana priče. Mnogi ratovi su vođeni zbog određenih dragulja i danas se vode sporovi oko dragulja koji su iz dalekog sveta preneti u neku drugu zemlju.

MALI DRAGULjI NISU SKUPI
„Kod nas dominira sintetičko drago kamenje. To su kubični cirkon i sintetički dragulji. Naš narod ima predubeđenje da je drago kamenje ekstremno skupo i da mu nije dostupno. Kada odu kod zlatara, ljudi vide da mogu da kupe male brilijante od 5 do 7 evra koje im ugrade u nakit koji već poseduju. To uopšte nisu nedostižne cifre. Oni ne kupuju dijamant od 70 karata, nego male brilijante od milimetar, dva, koji su izuzetno lepi, a nisu skupi.


Foto: "Glas Podrinja"


Skupi su zato što su retki i zato što je drago kamenje priroda napravila, ili Bog, kako ko veruje, kao simbol lepote i večnosti, ali i kao test za ljudsku pohlepu


Šta podrazumeva tvoj posao?
- Moj posao je da najpre identifikujem dragi kamen kao materijal, da procenim boju, čistoću, kvalitet obrade i na kraju, što je najvažnije i najteže, odakle je poreklom. Uzmimo za primer dva ista smaragda, jedan iz Kolumbije, drugi iz Zambije. Ovaj prvi tri puta više košta zato što su istorijski kolumbijski smaragdi na ceni. Potpuno su isti, ali samo zato što kolumbijski, dobijaju na ceni. Isto to važi za rubin iz Burme. Postoje izuzetni rubini u Mozambiku, identični onima iz Burme, ali burmanski kamen tri puta više košta. Istorijski i zato što se nalaze u kraljevskom nakitu Kraljevine Jugoslavije, Carske Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva.

U Belgiji si naučio i tehniku brušenja dijamanata?
- Kada sam bio u Antverpenu, u jevrejskoj četvrti sam naučio da brusim dijamante za koje se koriste posebne mašine i alati. Sam postupak brušenja ne uvećava cenu dragulja, kao što većina ljudi misli. Vreme kada smo poglavici mogli da damo ogledalce, a da zauzvrat dobijemo smaragd veličine pesnice daleko je iza nas. Danas poglavice imaju ajfon i znaju savršeno cene u metropolama širom sveta. Za sirov dijamant od oko 3 karata, brusač dobije 75 dolara po karatu. To je 225 dolara za postupak dobijanja jednokaratnog brilijanta. Takav kamen, prečnika 6,5 milimetara, košta 22.500 dolara, ako je idealnog kvaliteta. Ljudi ovde, ali i u svetu, misle kako se negde kupi jeftino sirovi kamen, izbrusi i mnogo zaradi, što nije tačno. To je posao gde je striktno određeno kome koji deo zarade pripada. To je nepromenjivo i diktira ga Industrija. Za dijamante nema ugovora, samo stisak ruke, oni putuju svetom u džepovima i menjaju vlasnike, okruženi diskretnim transakcijama.Čak i u ekonomskom ratu velikih sila jedino za dijamante nema sankcija.To je specijalni proizvod uz dogovor celog sveta.

Sašin safir,
pobednik u Londonu 2021.


Putovanja idu „ruku pod ruku“ sa dragim kamenjem?
- Oduvek sam voleo da putujem. Moja velika ljubav je Indokina...Tajland, Burma, Kambodža, Vijetnam plus Šri Lanka, Filipini.. Pretprošle godine sam bio na Filipinima. Nekako to uvek spojim sa destinacijama gde postoji proizvodnja dragog kamenja.Filipini su jedni od najvećih proizvođača bisera na planeti, izuzetno kvalitetnih i skupih, i ja to volim da vidim uživo i da nešto naučim na licu mesta. Kada me pozovu kao sudskog veštaka, koristim i ta iskustva. Kada stignem, brusim sintetičko kamenje, ali ne uvek, zato što je gemologija zasnovana na sistemu eliminacije. Prva stvar kad se procenjuje dragi kamen je da li je prirodni, ili je napravljen sintezom. Ljudi obično ne razlikuju prirodni dijamant, sintetički i imitaciju dijamanta.

Kako da razlikujemo pravi od lažnog dijamanta?
- Imitacija naravno nije dijamant, ali sintetički jeste i po hemijskom sastavu i na izgled potpuno odgovara prirodnom kamenu. Povučemo olovkom liniju na papiru i postavimo brilijant na papir naopačke da mu špic bude na gore. Ako se linija vidi kroz kamen to nije dijamant. A ako se linija ne vidi, velika je šansa da je to dijamant, ali to mora da potvrdi stručnjak.

DIJAMANTI VIŠE NISU KRVAVI
Sve zemlje proizvođači dijamanata članovi su Kimberley Process Civil Society Coalition. To udruženje podrazumeva da sirovi dijamanti idu u Indiju na brušenje, ili, ako su veći i kvalitetniji u Antverpen, u Njujork, Tel Aviv, da imaju sertifikat o načinu na koji su proizvedeni, da su rudareni pod humanim uslovima. To je urađeno zato što danas u Sijera Leonu živi 37.000 ljudi sa amputiranom jednom, ili obe ruke koje su im kao deci odsekli na panju mačetom u ratu za krvave dijamante. To je bio rat plemena, a deci su sekli ruke da ne bi mogli da kopaju dijamante.I svet je to shvatio kao obavezu i preuzeo na sebe da se tome stane na put. Kompanija De Birs koja je držala monopol nad proizvodnjom dijamanata, kako sirovih, tako i brušenih, upravo je među prvima otvorila onlajn portal u Americi, gde prodaje sintetičke dijamante. Njihovo znanje je najveće, a njihova cena najniža. Za 900 dolara prodaju jednokaratni dijamant koji je već ugrađen u nakit.
Stasala je nova generacija ekološke omladi,ne koja ne konzumira proizvode napravljene uz patnju ljudi ili životinja.Uz moderne tehnologije, danas se sve brzo sazna pa i način na koji je nešto proizvedeno.Iako tradicionalna, industrija dragulja čini sve da se uključi u moderna vremena.


Da li je dragi kamen slučajnost prirode?
- Jeste. Potrebno je da se u prirodi steknu određeni uslovi da bi se iskristalizovao. U njemu postoje nečistoće, tečnost, gas, čvrsti materijali iz vremena kada je nastao. Dragi kamen je za nauku fotografija jednog trenutka istorije. Ono što se zateklo u kristalu dragulja pre 2 miliona godina može da se analizira i da se sazna sastav zemljine kore, unutrašnjosti, ili atmosfere. Brušenje ne može da popravi čistoću dragog kamena. On mora da bude čist u startu, brušenjem samo dobije oblik kojim može da utiče na boju, da bude svetliji ili tamniji. Jako je važno kod dragog kamena da se vodi računa kako će se okrenuti kad se brusi zato što u različitim smerovima imaju različite boje.

„Sada se javlja nova generacija mladih koja želi za venčanje prsten od dijamanta ali ne žele da taj kamen bude pod teretom prinudnog rada, krvavnog rata u Sijer Leoneu koji je bio... itd. Za veštački kamen su sigurni da je napravljen pod fer plej uslovima i time zadovolje svoju želju. Nažalost i danas ima sporadičnih slučajeva u pojedinim zemljama da decu tuku kundacima da rade po 18 sati dnevno u blatnjavoj vodi da traže dijamante da bi dobili 1 ili 2 dolara dnevno. Ne znam ko bi takav kamen želeo da nosi na ruci.“


Kakvog je kvaliteta drago kamenje na Ceru?
- Akvamarin, koji se nalazi na Ceru, lošeg je kvaliteta. On jeste plave boje, ali nije proziran, što je osnovni zahtev. Dvadeset godina sam išao na Cer sa ekipama iz Beograda i Novog Sada, nalazio ga, ali to nije kamen traženog kvaliteta. Na Ceru ima i crvenog granata, koji je jeftiniji kamen. Akvamarin je u principu skup, ali onaj iz Brazila i Vijetnama. Akvamarin iz Brazila, koji je tamnoplave boje, košta 1.000 dolara po gramu. Dragulji se mere u karatima, to nema veze sa karatima zlata, za drago kamenje karat je masa od 200 miligrama, što je petina grama. Seme od rogača (carob seed) je teško tačno jedan karat i reč karat vodi poreklo od engleskog naziva za rogač.

Da kažemo nešto o biserima?
- Postoji mnogo vrsta dragogog kamenja raznih boja, ali u principu su podeljeni na tri kategorije. Prva su dijamanti, oni su kategorija za sebe, u drugu spada obojeno drago kamenje, (a tu se nalaze i bezbojni dragulji) i treća grupa su biseri, koji su organskog porekla. Biseri mogu da budu prirodni i kultivisani. Kultivisani su napravljeni uz pomoć ljudske ruke. Mit je da u školjku upadne zrnce peska i da oko toga nastane biser. To je biološki nemoguće. Kada se to dogodi, ako školjka ne uspe da ga izbaci, ona ugine. Istina je da se odvoji mekano parče tkiva školjke, ili njene ljušture, i oko toga nastaje biser. Postoji defekt u tkivu koji školjka oblaže slojevima kalcijum karbonata i konhiolina da bi se zaštitila.

Znači, biser je plod defekta tkiva školjke?
- Jeste. Pošto je čovek to otkrio, onda se uzimaju parčići tkiva školjke ili loptice od ljušture koje se ubacuju u školjku i, u roku od dve do pet godina, ona formira nanose i napravi biser. Prirodni biseri su ekstremno skupi. Jedan od najpoznatijih je La Peregrina, koju je otkrio jedan rob u Panami 1513. za koji je dobio svoju slobodu. Taj biser je promenio nekoliko kraljevskih porodica i 1969. Ričard Barton ga je kupio za 37.000 dolara. Kartije je za njega napravio specijalnu ogrlicu u kojoj visi na sredini kao privezak.U skladu sa testamentom Elizabet Tejlor, 2011. La Peregrina je prodata na aukciji anonimnom kupcu za 11 miliona dolara.

La Peregrina najpoznatiji biser na svetu, koji je Ričard Barton kupio za 37.000 dolara. Na aukciji 2011. prodat je za 11 miliona dolara


Postoje različiti biseri?
- Najbolji biseri izgledaju kao da su od metala, beli sa ružičastim odsjajem. To je za tržište Evrope i Amerike. Azijske žene nose žute bisere, koji su takođe skupi. Tahiti biseri koje mi zovemo crni, zapravo su tamnosivi sa duginim bojama po površini. Indokina i Japan su najveći prozvođači. Postoje morski i rečni biseri, ima mnogo kategorija. Kod bisera je najvažnije da bude okrugao. Postoji test merenja sa instrumentom prečnika bisera u raznim pravcima, ali i tradicionalni test sa kosom daskom. Biser se pusti niz drvenu dasku dužine jednog metra. Ako sleti u pravoj liniji, onda je apsolutno okrugao. Ako skrene, jajast je i to mu obara cenu.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa