22. avgust 2025.22. avg 2025.
Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Pravilnom ishranom, suplementima, fizičkom aktivnošću, može se doprineti ublažavanju simptoma

Menopauza je normalan proces starenja

Menopauza predstavlja novu etapu u životu svake žene, kraj menstrualnog ciklusa, prelazni period između zrelog doba i početka starosti
Menopauza se obično javlja u kasnim četrdesetim i ranim pedesetim godinama, a sastoji se iz premenopauze, menopauze i postmenopauze. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze a ona prvenstveno podrazumeva postojanje simptoma uz izostanak ciklusa duže od godinu dana.

- Može se utvrditi i ispitivanjem hormona. Promene u produkciji hormona najpre se odraze na menstrualni ciklus i mogu se različito manifestovati – kao česti ciklusi koji dolaze u periodu kraćem od 20 dana ili kao retki ciklusi koji se javljaju u periodu preko 35 dana. Česta su i produžena, obilna krvarenja. Ona mogu ukazivati na određenu disfunkciju kao što su miomi, ciste, maligna oboljenja i takva pojava se mora utvrditi odnosno isključiti pregledom – ističe dr Branko Mišić, specijalista ginekologije i akušerstva, načelnik Službe za zdravstvenu zaštitu žena u šabačkom Domu zdravlja „dr Draga Ljočić“.

Prirodna tranzicija, ne bolest
Same kliničke simptome najlakše je podeliti prema vremenu nastajanja, pa se tako klasifikuju na rane, srednjeročne i kasne. Rani simptomi podrazumevaju umor, psihičke tegobe koje se najčešće ispoljavaju u vidu depresije, poremećaji spavanja.

- Valuzi su postali sinonim za menopauzu i najčešće se javljaju noću, tokom spavanja. Srednjeročni simptomi se obično ispoljavaju 5 do 10 godina od menopauze i manifestuju se kao urogenitalna atrofija, promene kože i kose, smanjenje libida i kognitivnih funkcija. Kasni simptomi dolaze čak posle 10 pa i do 30 godina kasnije i u njih spadaju kardiovaskularne bolesti i poremećaj čula – navodi.

Promene uslovljene padom estrogena
Hormonske promene tokom menopauze, naročito smanjenje nivoa estrogena, mogu dovesti do gubitka koštane mase i povećanog rizika od osteoporoze. Ova bolest može posebno biti problematična kod starijih žena zbog mogućnosti preloma kostiju čak i pri manjim padovima ili povredama.

- Zbog toga je važno obratiti pažnju na prevenciju koja se odnosi na uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, održavanje zdrave telesne mase i po potrebi uvođenje hormonske terapije koja može usporiti gubitak koštane mase. Pad estrogena dovodi i do promena koje povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti iako nije jedini koji na to utiče. U menopauzi masnoće počinju da se akumuliraju u abdomenu, obavijaju unutrašnje organe, srce. Na lipidni status utiče dosta faktora među kojima su gojaznost, pušenje, alkohol, uopšte stil života. Kombinacija pravilne ishrane i promena načina života može pomoći u smanjenju holesterola u menopauzi a redovno vežbanje će učiniti srce i krvni sistem efikasnijim a krvni pristisak na zdravom nivou – objašnjava dr Mišić.

Foto: Glas Podrinja


Preparati, lekovi, suplementi
U periodu neredovnih ciklusa karakterističnih za fazu premenopauze, česta je pojava jake glavobolje i razdražljivosti što je direktna posledica povećanog nivoa estrogena u odnosu na progesteron, objašnjavaju stručnjaci.

- Tu se može pomoći davanjem malih količina progesterona. Kod prevremene menopauze koja se javlja u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim godinama, ili u slučajevima veštačke menopauze izazvane pojedinim operativnim zahvatima, hormonska nadoknada je neizbežna. Ona se uvodi i kada su simptomi pri prirodnoj menopauzi veoma izraženi kao i u prevenciji ili samoj terapiji osteoporoze i drugih oboljenja. Ono što je važno, jeste da je uz primenu hormonske terapije neophodna redovna ginekološka kontrola kao i kontrola dojki i laboratorijska analiza funkcije jetre. Biljni preparati u terapiji su takođe korisni prvenstveno oni na bazi crvene deteline i soje pošto ove biljke mogu ublažiti tegobe, redukovati talase vrućine – valunge, ali i popraviti raspoloženje, smanjiti osećaj umora i probleme nesanice. Najvažnije je svakako životni stil koji podrazumeva unošenje belančevina, belog mesa, raznovrsnost voća i povrća u ishrani i sa druge strane, smanjivanje unosa ugljenih hidrata i masnoća – napominje specijalista ginekologije.

Poboljšanje opšteg stanja može se potpomoći i suplementacijom koja podrazumeva unošenje aktivnog oblika vitamina D, magnezijuma i kalcijuma što je posebno značajno za očuvanje kostiju.


S. G.

Najnoviji broj

21. avgust 2025.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa