20. maj 2026.20. maj 2026.

Foto: ZZJZ Šabac
20. maj – Dan zdravih gradova
Cilj obeležavanja 20. maja, Dana zdravih gradova, jeste promovisanje različitih aktivnosti i inicijativa koje osnažuju napore da urbane sredine postanu što zdravija mesta za razvoj društva i pojedinca.
„Zdrav grad“ je onaj koji kontinuirano stvara i unapređuje svoje fizičko i socijalno okruženje, kao i resurse zajednice koji omogućavaju ljudima da se međusobno podržavaju u obavljanju životnih funkcija i razvoju do svog maksimalnog potencijala. Stoga se zdravi gradovi definišu kao proces, a ne kao jednom zauvek postignut ishod.
Koncept „Zdravi gradovi“ pokrenula je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), sa ciljem da gradovi budu prilagođeni zdravlju i dobrobiti svih građana. Ovaj koncept zasniva se na tri ključna strategijska principa:
-multisektorskoj saradnji, imajući u vidu da zdravlje nije isključivo odgovornost zdravstvenog sektora, već i drugih oblasti;
-aktivnoj participaciji stanovništva kroz samopomoć, uzajamnu podršku i uključivanje u donošenje odluka važnih za zdravlje;
-zdravoj životnoj sredini (biološkoj, fizičkoj i socijalnoj), kao osnovnom pravu svakog čoveka.
Prema preporukama SZO, zdrav grad teži:
-čistom, bezbednom i kvalitetnom fizičkom okruženju (npr. uslovima stanovanja),
-negovanju stabilnog i dugoročno održivog ekosistema,
-snažnoj zajednici zasnovanoj na uzajamnom poštovanju i podršci,
-visokom stepenu uključenosti građana u procese donošenja odluka koje utiču na njihov život, zdravlje i blagostanje,
-obezbeđivanju osnovnih životnih potreba (hrana, voda, bezbednost, stanovanje, prihodi i dr.) za sve stanovnike,
-dostupnosti raznovrsnih resursa i iskustava, uz mogućnosti za komunikaciju i interakciju,
-razvijenoj, raznovrsnoj i inovativnoj ekonomiji,
-povezanosti sa kulturnim nasleđem i istorijom grada, kao i sa drugim zajednicama,
-dostupnoj i kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti,
-dobrom zdravlju zajednice (visoke vrednosti pokazatelja zdravlja i niske vrednosti oboljevanja).
Procenjuje se da će do 2050. godine oko 70% svetskog stanovništva živeti u gradovima. Otavska povelja za promociju zdravlja prepoznala je potrebu da se ljudima omogući veća kontrola nad sopstvenim zdravljem i blagostanjem, kroz stvaranje zdravijih i održivih okruženja u kojima ljudi žive, rade, uče i provode slobodno vreme.
Obeležavanje Dana zdravih gradova podseća nas na značaj očuvanja životne sredine i na zajedničku odgovornost svih nas u stvaranju uslova za zdrav život.
„Zdrav grad“ je onaj koji kontinuirano stvara i unapređuje svoje fizičko i socijalno okruženje, kao i resurse zajednice koji omogućavaju ljudima da se međusobno podržavaju u obavljanju životnih funkcija i razvoju do svog maksimalnog potencijala. Stoga se zdravi gradovi definišu kao proces, a ne kao jednom zauvek postignut ishod.
Koncept „Zdravi gradovi“ pokrenula je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), sa ciljem da gradovi budu prilagođeni zdravlju i dobrobiti svih građana. Ovaj koncept zasniva se na tri ključna strategijska principa:
-multisektorskoj saradnji, imajući u vidu da zdravlje nije isključivo odgovornost zdravstvenog sektora, već i drugih oblasti;
-aktivnoj participaciji stanovništva kroz samopomoć, uzajamnu podršku i uključivanje u donošenje odluka važnih za zdravlje;
-zdravoj životnoj sredini (biološkoj, fizičkoj i socijalnoj), kao osnovnom pravu svakog čoveka.
Prema preporukama SZO, zdrav grad teži:
-čistom, bezbednom i kvalitetnom fizičkom okruženju (npr. uslovima stanovanja),
-negovanju stabilnog i dugoročno održivog ekosistema,
-snažnoj zajednici zasnovanoj na uzajamnom poštovanju i podršci,
-visokom stepenu uključenosti građana u procese donošenja odluka koje utiču na njihov život, zdravlje i blagostanje,
-obezbeđivanju osnovnih životnih potreba (hrana, voda, bezbednost, stanovanje, prihodi i dr.) za sve stanovnike,
-dostupnosti raznovrsnih resursa i iskustava, uz mogućnosti za komunikaciju i interakciju,
-razvijenoj, raznovrsnoj i inovativnoj ekonomiji,
-povezanosti sa kulturnim nasleđem i istorijom grada, kao i sa drugim zajednicama,
-dostupnoj i kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti,
-dobrom zdravlju zajednice (visoke vrednosti pokazatelja zdravlja i niske vrednosti oboljevanja).
Procenjuje se da će do 2050. godine oko 70% svetskog stanovništva živeti u gradovima. Otavska povelja za promociju zdravlja prepoznala je potrebu da se ljudima omogući veća kontrola nad sopstvenim zdravljem i blagostanjem, kroz stvaranje zdravijih i održivih okruženja u kojima ljudi žive, rade, uče i provode slobodno vreme.
Obeležavanje Dana zdravih gradova podseća nas na značaj očuvanja životne sredine i na zajedničku odgovornost svih nas u stvaranju uslova za zdrav život.
Zavod za javno zdravlje Šabac
Aktuelno
Najnoviji broj
14. maj 2026.
















