25. jun 2020.25. jun 2020.
Priredila: T Trifković

Priredila: T Trifković

SPORTOM U ZDRAVIJU BUDUĆNOST (4)

Kraljica sportova

Nedavno istraživanje koje su sproveli šabački doktori, fizioterapeuti i profesori fizičke kulture, pokazalo je da je procenat gojazne dece u šabačkim školama čak 23 odsto (državni nivo 13, 7 odsto u uzrastu od 7-14 godina), sličan procenat je i po pitanju nepravilnog držanja tela. S obzirom da je reč o mladoj populaciji projekat je usmeren podjednako i na mlade i na njihove roditelje. Prijemčivim rečnikom za osnovnoškolce, namera nam je da ih podsetimo i uputimo u važnostzdrave ishrane, da ih podučimo o značaju bazičnih sportova, prvenstveno plivanja, za pravilan psihofizički razvoj, ali i popularizujemo fizičku aktivnost kod mladih naraštaja
Nakon što smo uspešno savladali brzinu, skočnost, snagu i osnove veština koje svaka poštena nindža kornjača treba da zna, vreme je da se uozbiljimo. Vreme je da počnemo priču o pravom sportu koji od nas iziskuje rad, red i disciplinu. Već smo napomenuli u prethodnim nastavcima da ćemo prednost dati bazičnim sportovima, a sam početak upoznavanja sa istim posvetićemo nikom drugom, nego sportskoj kraljici atletici.

Stara kao Grčka
Atletika je jedan od najstarijih sportova. Trčanje, skakanje, bacanje... discipline priznate još od prvih Olimpijskih igara. Upućeni tvrde da je istorija atletike, zapravo, istorija sporta uopšte.
Sastoji se iz tri discipline: trkačke, skakačke i bacačke-
U trkačke discipline spadaju sprint na 100m, 200m i 400m i trčanje preko prepona, zatim tu je trčanje na srednje pruge gde spada trčanje na 800m, 1500m i na kraju tu je trčanje na duge pruge gde spadaju trke na 300m, 3000m sa preprekama, 5000m, 10 000m;
Skakačke disipline obuhvataju skok u vis, skok u dalj, skok sa motkom i troskok, i u poslednje, bacačke discipline se ubrajaju bacanje kugle, bacanje koplja, bacanje diska i bacanje kladiva.

Bazični sport
Pored plivanja i gimnastike, atletika je najpogodnija za ljudsko telo. Prati njegov prirodan pokret, a treninzi kombinuju sve što nam je potrebno za pravilan razvoj: trčanje, skokove, različite vežbe za razvoj snage, agilnosti, skočnosti.
Atletskim vežbama stiče se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao što su hrabrost, odlučnost i upornost. Discipline atletike odlikuju se motoričkim kretanjima koja se uspešno mogu primenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vežbanja, pomoću kojih se značajno utiče na podizanje opšte psihofizičke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazište i temelj za sve ostale sportove.

Za sve konstitucije i terene
Atletiku mogu da treniraju svi. Kako smo, istražujući ovu temu pročitali na sajtu jednog atletskog kluba: “Oni mršaviji mogu biti dobri trkači ili skakači u dalj, oni malo krupniji, koji ne vole da trče mogu biti odlični bacači koplja ili kugle, dok oni koji vole da trče sprint ili trče preko prepona mogu postati odlični sprinteri ili preponaši. Atletika ima za svakog ponešto.
Atletika je individualan sport, a trenira se timski. Treninzi mogu biti na zatvorenom, otvorenom, svakom terenu i dvorani. Ne zahteva skupu opremu. Najbitniji su upornost i dobra volja.

Iskustvo
Najmerodavnije je iskustvo najboljih. Onih koji su se u nekom sportu pokazali i dokazali. Od njih je najlakše i najsvrsishodnije tražiti recept za uspeh, vrline i mane.
Zbog toga smo kratak prikaz atletike tražili od šabačkog najpoznatijeg atletičara, nosioca bronzane medalje sa Evropskog prvenstva u krosu Nemanje Cerovca.
Nemanja je atletikom počeo da se bavi u 13. godini. Pre toga je trenirao fudbal, a trčanju ga privukla ideja da sve zavisi samo od njega.
-Koliko napornog rada uložiš u trening, toliko se na takmičenju “naplati” kroz rezultat- kaže Nemanja.
Po Nemanjinim rečima atletka je veza za sve sportove. Mišići se ravnomerno razvijaju, deca nauče pravilno da trče i dišu. Kasnije je prelazak na neki drugi sport lakši, ukoliko, postoji i talenat.
Kada i kako početi nije jasno definisano. Kod dece se brzo pokaže dar.
-Obično se to vidi od samog starta kod dece. Trener kaže da dete ima lagan “atletski korak”. Bitni su i izdržljivost i brzina, ali nisu presudni za treniranje atletike, pravilnim treningom se sve nadoknadi- objašnjava Cerovac, i dodaje da su samo treninzi jako zanimljivi, jer trening svaki dan može da se održi na različitom mestu.

Značenje
Reč atletika je izvedena od antičke grčke reči (athlētçs, „borac u javnim igrama“) od (athlon, „nagrada“) ili (athlos, „nadmetanje“).[7] U početku je termin korišćen za uopšteno opisivanje atletskih takmičenja - tj. sportsko nadmetanje zasnovano prvenstveno na ljudskim fizičkim poduhvatima. U 19. veku pojam atletika je dobio užu definiciju u Evropi i počeo je da opisuje sportove koji uključuju takmičarsko trčanje, hodanje, skakanje i bacanje. Ova definicija je i dalje najprominentnija u Velikoj Britaniji i većini područja bivše Britanske imperije. Štaviše, slične reči na mnogim germanskim i romanskim jezicima koje se odnose na termin atletika takođe imaju slično značenje.
U većem delu Severne Amerike, atletika je sinonimna sa sportovima uopšte, što odražava u većoj mori istorijsku upotrebu termina. Reč atletika se retko koristi u smislu sporta atletike u ovom regionu. Termin staza i polje (engl. Track and field) preferentno se koristi u Sjedinjenim Državama i Kanadi za većinu atletskih događaja, uključujući takmičarsko hodanje i trčanje maratona (mada se kros kantri trčanje obično smatra zasebnim sportom).
Izvor: Vikipedija

Najnoviji broj

25. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa