Počela primena novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu
Bezbednost na radu nisu papiri u registratoru
Akcenat je na samoj primeni zakonskih odredbi u praksi
Novi Zakon je donet 2023. godine a stupio je u punom obimu na snagu 7. maja ove godine. U januaru su doneti i podzakonski akti ali je njihova primena prolongirana na godinu dana. Oni bitno i ne utiču na zakonske odredbe već se u najvećoj meri odnose na dokumentaciju kojom se suštinski bave lica odnosno savetnici za bezbednost i zdravlje na radu. Za Glas Podrinja o ovoj temi koja se tiče svih zaposlenih i poslodavaca, naročito onih čije je radno mesto definisano sa povećanim rizikom, govori dipl. ing. Vladimir Janković, savetnik za bezbednost i zdravlje na radu.
Foto: "Glas Podrinja"
Smanjenje rizika prioritet Ključne novine novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu uključuju preciznije definisanje obaveza u vezi sa procenama, uvedeni su novi propisi koje se odnose na radno mesto vozača, unete su pojedine olakšice koje se tiču lekarskih pregleda. Najveći problem u ovoj oblasti jeste što se i dalje, kada govorimo o poslodavcima, sve svodi na popunjavanje dokumentacije, donošenje Akata, odnosno ispunjavanje forme. Sama suština, u praksi, pokazuje da je su bezbednost i zdravlje na radu na jako niskom nivou. Dok se ne desi povreda na radu, ne postoji svest šta je potrebno i šta je njihova obaveza koju moraju da ispune i primene kako bi smanjili rizik. Zaštitna oprema je na vrhu onoga što se slabo primenjuje. Poslodavci na to gledaju kao nepotreban finansijski trošak pa tako nije redak slučaj da zaposleni u svojoj obući i garderobi radi. Drugi problem jeste uvoz opreme a pretežno je reč o mašinama koje nemaju potrebnu propratnu dokumentaciju ili nije usaglašena sa svim Zakonima. Takođe, ne postoje ni kompletne zaštitne naprave koje bi štitile same zaposlene.
Foto: "Glas Podrinja"
Odgovornost i na poslodavcu i na radniku Odgovornost zaposlenih je negde čak i veća od odgovornosti poslodavaca. Radnici i dalje kao odgovorne za svaku povredu na radu vide poslodavca. Međutim, i do 90 odsto povreda su uzrok nepažnje samog zaposlenog. Izdvojiću jedan od slučajeva gde je vozač viljuškara ne pazeći na zaposlene okolo prešao preko noge drugom kolegi gde je i pored preduzetih svih mera zaštite na radu, uzrok bila čista nepažnja. Ima dosta sličnih slučajeva. Odgovornost je na obe strane.
Foto: "Glas Podrinja"
Radno mesto sa povećanim rizikom Ukoliko se na osnovu Akta o proceni rizika, a ovaj dokument mora da bude izrađen za svako radno mesto, proceni da je mesto sa povećanim rizikom, prvi korak jeste interna obuka zaposlenog koju vodi licencirano lice za poslove bezbednosti i zdravlja na radu. Sledeći korak jeste lekarski pregled koji se definiše u saradnji sa Službom medicine rada, odnosno dobijamo mišljenje koje uslove radnik mora da ispuni kako bi mogao da radi na tom radnom mestu. Posle lekarskog pregleda obavlja se dodatna obuka ukoliko je recimo u pitanju rad na mašinama i tek onda može da počne sa radom. Pre svega toga, potvrdu o ispravnosti i ispunjenosti uslova mora da ima i sama mašina i to je jedna od novina koju definiše Pravilnik novog Zakona, da skoro sve mašine podležu obaveznom pregledu.
Novi Zakon je dosta usaglašen sa onim u zemljama Evropske unije. Svest kod poslodavaca ali i radnika je ono na čemu mora da se radi ne kada do povrede dođe, nego kako bi se mogućnost da se ona desi, svela na minimum
Povrede na radu Rad na građevini je pri vrhu lestvice zabeleženih povreda na radnom mestu. Postoji Pravilnik koji reguliše rad na gradilištu koji se, u praksi, na velikim gradilištima poštuje ali ne i na onim manjim koja su neobezbeđena, nemaju koordinatore za bezbednost i zdravlje na radu. Dolazi nam period sa jako visokim temperaturama. Srbija nema zakonsku regulativu prema kojoj bi u najtoplijem delu dana zabranila rad, već je sve na nivou preporuke.
Svako pravno lice mora da ima savetnika za bezbednost Savetnik za bezbednost može biti neko iz redova zaposlenih uz određene uslove i obuku, a svaki poslodavac može angažovati i licenciranog savetnika za bezbednost i zdravlje na radu. Svako radno mesto podleže obavezi da ima urađen Akt o proceni rizika. Posao savetnika iako je veoma složen i odgovoran posao, jeste najednostavnije rečeno usmeren na to da se smanji broj povreda na radu. Broj nastradalih na radnom mestu je smanjen u odnosu na prethodne godine. Inspekcije su dosta ažurnije, deo koji je unet u Zakon a tiče se kaznenih odredbi je pooštren.
Foto: "Glas Podrinja"
Prava zaposlenih Radnik ima pravo da odbije da radi ukoliko nisu primenjene sve mere za bezbedan i zdrav rad, ali nema pravo da ode sa radnog mesta. On mora da ostane na poslu u okviru svog radnog vremena i da sačeka da se steknu uslovi odnosno otklone nedostaci koji bi uticali na bezbedno odvijanje rada.