Šabačka gimnazija obeležila Međunarodni dan bezbednog interneta
Predavanjem u Svečanoj sali održali su vršnjački edukatori- maturanti gimnazijalcima, ali i gostima iz drugih škola- kolegama i đacima Medicinske, Ekonomske i Tehničke
Međunarodni dan bezbednog interneta obeležava se svakog drugog utorka u februaru, ove godine pod sloganom „Zajedno za bolji internet“ u više do 180 zemalja sveta. Šabačka gimnazija ovaj datum obeležila je predavanjem koje su u Svečanoj sali održali vršnjački edukatori- maturanti gimnazijalcima, ali i gostima iz drugih škola- kolegama i đacima Medicinske, Ekonomske i Tehničke.
Kako je rekla master pedagog u Šabačkoj gimnaziji Biljana Drobnjak, istraživanje sprovedeno na uzorku od 974 učenika bavilo se upravo mladima i njihovim navikama na internetu. Osim o navikama mladih kada su onlajn, govorilo se i o prednostima korišćenja savremenih tehnologija i analizirali dobijeni odgovori.
Foto: "Glas Podrinja"
Mladi o rizicima na internetu -Mladi smatraju da su u dovoljnoj meri informisani o bezbednosti na internetu, ali ne doživljavaju rizike na internetu previše važnim. Svakodnevno provode više od četiri sata na internetu, negde čak imamo podatak o 12- 13 sata na mrežama. Određen procenat njih je doživeo internet, odnosno sajber nasilje- objasnila je Biljana Drobnjak, koja je i koordinatorka projekta zajedno sa Biljanom Pavlović.
Ideja radionice je razmena mišljenja i iskustava kroz dijalog sa ciljem da se rasvetli percepcija mladih o poželjnim i nepoželjnim sadržajima, kao i o poimanju privatnosti na internetu, istakao je vršnjački edukator Mihailo Janković.
-Razgovaramo i o tome zašto određene podatke delimo na internetu, šta je to što bi trebalo da zadržimo za sebe i gde je granica u svemu tome- rekao je Janković.
Ključna uloga roditelja On je dodao da je odrastanje danas postalo nezamislivo bez tehnologija.
Foto: "Glas Podrinja"
-Deca rastu uz internet i sami rano postaju svesni opasnosti na internetu. Moj utisak je da srednjoškolci i mlađi nisu toliko skloni iznošenju ličnih podataka, ali nasilju na internetu svakako jesu i na to bi trebalo posebno obratiti pažnju. Tu je ključna uloga roditelja, koji bi morali da prate šta deca rade na internetu i koje sadržaje gledaju. Mislim da bi neke internet stranice morale da imaju jasna ograničenja u pogledu komentarisanja, a algoritam da ne čini neprimerene sadržaje dostupnim publici mlađeg uzrasta. Lažiranje godina je poseban problem koji je odgovornost administratora društvenih mreža- naveo je Mihailo.
Nacionalni centar za bezbednost dece na internetu u okviru Ministarstva informisanja i telekomunikacija povodom ovog datuma organizovao je edukativne radionice za najmlađe, uz podsećanje da je Kontakt centar za bezbednost dece na internetu oformljen 2017. godine.