Predavanje Nenada Gugla, profesora knj iž evnosti, pisca i motivacionog predavača
Čovekovo kretanje napred i naviše
Posebnu pažnju posetilaca i učesnika Konferencije „Marketing u farmaciji“ izazvalo je motivaciono predavanje profesora, književnika i predavača Nenada Gugla pod nazivom „Čovekovo kretanje napred i naviše“. Predavanje je fokusirano na unutrašnji razvoj, prevazilaženje strahova i stalni lični napredak. Naglašava svesno usmeravanje života ka boljem, produktivnijem i smislenijem postojanju, prevazilazeći samo fizičko kretanje.
- Počeću jednom pričom. Zamislimo kralja Luja X, koji je imao svog astrologa, i koji mu je jednog dana dao proročanstvo - rekao je da će jedna plemenita dama umreti tačno za nedelju dana. I zaista, posle sedam dana ta žena je umrla. Kralj se uplašio. Pred njim su bile dve mogućnosti. Prva - da je astrolog ubio ženu kako bi se proročanstvo ispunilo, što bi značilo da je opasan čovek. Druga, još strašnija - da zaista može da predvidi budućnost, pa bi i sam kralj mogao biti u opasnosti. Zato je kralj odlučio da ga pozove u veliku dvoranu. Svojim ljudima je naredio da, kada da znak rukom, uhvate astrologa i bace ga sa zidina. Kada je astrolog stigao, kralj ga je pre znaka upitao: „Da li tvrdiš da možeš da predvidiš budućnost?“
„Da“, odgovorio je astrolog. „A kako ćeš ti završiti?“, nastavio je kralj. Astrolog je mirno rekao: „Vaše Veličanstvo, umreću tačno tri dana pre vas.“
Kralj nikada nije dao znak. U ovoj priči ima humora, ali i važna pouka: čovek je dao pravi odgovor u pravom trenutku. To je suština, pravi odgovor u pogrešno vreme nije dobar, kao što ni pogrešan odgovor u pravom trenutku nije dobar. Potrebno je spojiti istinu i trenutak.
Foto: "Glas Podrinja"/Konferencija MUF
Naša tradicija govori o čoveku kao biću stalnog kretanja. Sveti Grigorije Niski kaže da je čovek „strela pokrenuta iznutra“, biće koje je pozvano na neprekidno napredovanje. Danas imamo i aplikacije koje mere koliko hodamo svakog dana. Lekari kažu da je ljudsko telo stvoreno da se svakodnevno kreće. Ali često zaboravljamo da, osim tela, postoje i srce, um i duh. Zato bi svaki dan trebalo da pređemo i pet kilometara srcem - kroz ljubav, strpljenje i saosećanje, pet kilometara umom - kroz učenje i razmišljanje, pet kilometara duhom - kroz veru i delovanje čak i kada nemamo racionalne razloge. Ako se čovek ne kreće, postaje poput močvare - voda koja stoji i polako postaje mutna. Čovek je stvoren za pokret, spoljašnji i unutrašnji. Napredak nije samo karijera ili uspeh u svetu. Najvažniji je unutrašnji pokret - postajanje boljim čovekom. Zašto se savremeni čovek često ne kreće napred? Udobnost?
Pesnik Halil Džubran govori o umoru koji nastaje iz prevelike udobnosti. Nikada u istoriji ljudi nisu živeli komfornije nego danas. Imamo toplinu, hranu jednim pritiskom dugmeta, sigurnost i olakšanja kakva ni kraljevi nisu imali. Ali udobnost može postati problem. Ona najpre dolazi kao gost, zatim postaje domaćin, a na kraju gospodar, pa čak i lopov koji krade snagu, volju i dostojanstvo. Zbog toga čovek mora imati pokretače koji ga vode napred. Ja ih vidim nekoliko: rad, znanje, ljubav, strpljenje.
Rad Rad je suprotnost pasivnosti i lenjosti. Čehov je govorio da je lenjost etička kategorija - ne samo navika, već stanje duha. Primer za to je Mikelanđelo. Nikada nije bio slikar, bio je vajar. Ipak, dobio je zadatak da oslika plafon Sikstinske kapele. Isprva je želeo da posao što pre završi i vrati se skulpturi. Okupio je saradnike, ali je ubrzo shvatio da rade površno. Otpustio ih je i zatvorio se u kapelu. Četiri godine radio je sam. Bol u telu, umorne oči, boja koja mu kaplje po licu - ali nije odustao. Na kraju je stvorio jedno od najvećih umetničkih dela u istoriji. Rad je nit koja povezuje naš unutrašnji i spoljašnji svet. Najpre nastaje unutrašnje stvaranje, a zatim spoljašnje delo. Veliki uspesi ne nastaju na ulici slave, već u tišini rada.
Znanje Znanje nije samo učenje činjenica. Znanje znači videti unapred i stvarati događaje, a ne samo čekati da se dese. U narodnoj epici junak Miloš Vojinović prolazi kroz izazove ne pokušavajući da izgleda moćno u očima drugih. Njegova snaga dolazi iz autentičnosti - iz toga što ostaje svoj. Pravo znanje uključuje disciplinu i učenje, ali njegov vrhunac je autentičnost. Svako može biti drugačiji i poseban ako radi u skladu sa sopstvenom prirodom, svojom autentičnošću.
Foto: "Glas Podrinja"/Konferencija MUF
Snaga cilja Priča o Teriju Foksu to snažno pokazuje. Kao mladić izgubio je nogu zbog raka, ali je odlučio da trči maraton svakog dana kako bi prikupio novac za istraživanje bolesti.
Trčao je 143 dana - svakodnevno po 42 kilometra - ukupno više od 5.700 kilometara. Na kraju je morao da stane zbog bolesti, ali njegova ideja nije stala. Ubrzo je stotine hiljada ljudi počelo da trči Maraton nade u njegovu čast. Njegov lični napor postao je pokret čitavog društva. Cilj je ono što iz čoveka izvlači energiju za koju nije ni znao da postoji, a koji postiže srcem. Zaključak je jednostavan: Rad povezuje unutrašnje i spoljašnje, znanje vodi ka autentičnosti, ljubav i patnja pokreću srce, čovek je stvoren za stalno kretanje napred. Jer, kada prestanemo da se krećemo, spolja ili iznutra, počinjemo da ličimo na močvaru. A smisao života nije stajanje, već rast, a milion stvari čovek ne uradi samo iz straha. Imamo priču o Nikoli Tesli kada je bio dečak, šesti razred osnovne škole i učio na času geografije o Nijagarinim vodopadima. Sledeći čas bila je fizika kada su učili o turbinama. Posle tog dana, oduševljeno je rekao svom ujaku: „Nijagarini vodopadi će da pokreću moje turbine“ na šta ga je ujak pitao da li uopšte zna koliko su ti vodopadi daleko? U svojoj autobiografiji, Tesla kasnije opisuje: „Stajao sam 35 godina od tog časa geografije na Nijagarinim vodopadima, gledao kako pokreću moje turbine, i divio se nedokučivoj tajni uma“. To je taj fokus. Strpljenje je takođe jedan od važnih pokretača – poručio je između ostalog profesor Nenad Gugl.