24. decembar 2015.24. dec 2015.
GRADONAČELNIK ŠAPCA NEBOJŠA ZELENOVIĆ

SVAKO ĆE IMATI PRILIKU DA RADI

Realni planovi da se u Šapcu tokom sledeće godine zaposli još oko 2.000 ljudi. U januaru se očekuje potpisivanje ugovora sa najavljenim stranim investitorom. Izdvajanja za poljoprivredu povećana za 20 odsto. Ako Nacrt zakona o finansiranju lokalnih samouprava bude izglasan biće to pobeda političkih nad državnim interesima
Ono po čemu se Šabac razlikuje u odnosu na druge gradove je politička decentralizacija. Uspeli smo da razbijemo barijeru između vlasti i građana omogućivši građanima veću slobodu u odlučivanju i kreiranju svakodnevne politike. Kada ovaj koncept još jače zaživi u praksi, verujem da će naš primer prihvatiti i ostale lokalne samouprave – ističe gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović i u novogodišnjem intervjuu za “Glas Podrinja” odgovara na niz pitanja o životu u gradu u godini na izmaku kao i planovima za narednu.
Po čemu se po vama 2015. posebno izdvaja u životu grada u odnosu na prethodne godine?
- Najvažnija politička činjenica koja se desila u 2015. godini je decentralizacija, dok kada je reč o nekim završenim projektima, iz mnoštva bih izdvojio završetak bazena i gradskog trga. Prvi je stavljen u ruke efikasnoj upravi, i za nekoliko meseci koliko je prošlo od otvaranja preko 1.000 šabačkih mališana je naučilo da pliva, a do maja 2016. godine očekujem da u osnovnim školama Šapca više ne bude neplivača. Dok je gradski trg urađen na avangardan način za naše prilike. Pružili smo šansu mladim ljudima: umetnicima, arhitektima, da na nov način svoje vizije ugrade u šabačku svakodnevicu.
Nedavno je usvojen budžet za sledeću godinu. Šta su bili prioriteti pri njegovoj izradi?
-Naš realni budžet za 2015. godinu je bio veći od onog za 2014. za tri miliona evra. To je veliki uspeh u odnosu na činjenicu da su u periodu od 2012. godine ka ovamo davanja prema državi porasla za 400 miliona. U Šapcu se za to vreme radilo i zidalo, te je došlo i do većeg priliva novca u gradsku kasu. Kada je reč o 2016. godini, projektovan je budžet od tri milijarde i 300 miliona dinara. U odnosu na period za nama nemamo u planu velike kapitalne projekte. Fokusirani smo na štednju, ali i opredeljeni da se funkcionisanje ustanova kulture i obrazovanja zadrži na visokom nivou, da se povećaju iznosi za subvencionisanje poljoprivredne proizvodnje, socijalna davanja, koncentrisani na proporcionalno podizanje kvaliteta svih segmenata života.
Od projekata bih posebno izdvojio početak realizacije Centra za preradu i distribuciju voća i povrća. On je od velikog značaja za ovaj kraj ali ne košta puno. Naime, za tu stavku je budžetom za narednu godinu predviđeno 500.000 evra i to je sasvim dovoljno da Šabac postane centar trgovine voćem i povrćem, te da se naši poljoprivrednici skoncentrišu na proizvodnju profitabilnijih kultura.
Šta će grad preduzeti da više ljudi u narednom periodu dobije posao? Koje su to mere za koje se zalažete?
- Odlučni smo u ideji da ovaj grad u godinama pred nama pruži priliku svakom poželi da radi da zaradi više. To planiramo da ostvarimo različitim vidovima podrške prilikom samozapošljavanja, osnivanja novih firmi, udruživanja u zadruge. Nedavno sam za jedne dnevne novine izjavio da je realno za očekivati da sledeće godine još 2.000 ljudi nađe posao. To nije slučajno izrečena cifra. Verujem da u već postojećim firmama ima mesta za još 500 ljudi, još toliko njih može da se zaposli u novim preduzećima, 500 preko programa podrške za samozapošljavanje i 500 u poljoprivredi. Koliko ćemo u tome biti uspešni pokazaće nam ukupna cifra od poreza na zarade. Mere koje su se do sada pokazale delotvornim kao zapošljavanje starijih osoba i program pripravnika biće nastavljene i u buduće.
Najavljene su nove strane investicije. Možete li nam otkriti više detalja o kakvoj je fabrici reč?
-Reč je o najvećoj investiciji ne samo u Šapcu već u celoj Srbiji u proteklih nekoliko godina. Ne mogu da konkretizujem priču jer sam potpisao ugovor sa tom kompanijom koji me obavezuje da najveći broj informacija tretiram kao poslovnu tajnu. Ali, ono što mogu da potvrdim je da je reč o velikoj svetskoj firmi spremnoj da zaposli veliki broj ljudi i da očekujem da će do kraja januara svi papiri biti na stolu i ugovori potpisani.
Kakva je saradnja sa Vladom Srbije po tom pitanju?
-Od februara ove godine smo ulagali veliki trud da se u ozbiljnoj konkurenciji izdvojimo kao jedini grad koji može biti partner jednoj tako ozbiljnoj kompaniji. U tom poslu nismo se puno opterećivali odnosom sa Vladom Republike Srbije, već da posao koji je u našoj nadležnosti bude dobro odrađen. Investitor se opredelio za Šabac zbog odličnih uslova koje grad nudi i brojnih komparativnih prednosti. Najpre, grad raspolaže sa 600 hektara zemljišta koje nije livada, već kompletno komunalno opremljeno građevinsko zemljište, uveden je režim slobodne zone, izgrađen pristup saobraćajnicama, autoput je na samo 24 kilometra udaljenosti, reka Sava protiče kroz Šabac. Nudimo kvalitetnu radnu snagu i dovoljno ljudi koji mogu da odgovore zahtevima velikih investitora, efikasnu gradsku administraciju i ono što nijedan drugi grad nema, a to je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda čiji početak rada očekujemo u februaru ili martu. Sve ovo nijedan drugi grad u Srbiji ne može da ponudi. Verujem da Vlada neće praviti nikakve smetnje, pogotovo što je reč o investiciji koja je dobra ne samo za nas u Šapcu već i za celu Srbiju.
Na poslednjoj gradskoj Skupštini izjavili ste da razmišljate da tužite državu zbog dugovanja u iznosu od 200 miliona dinara?
- Vlada duguje Šapcu posredno ili neposredno preko 500 miliona dinara i tri miliona evra koji stoje zarobljeni u Agenciji za privatizaciju od prodaje “Zorka Holdinga”. Dvestotine miliona smo trebali da dobijemo na konto potpisanih ugovora sa Fondom za razvoj još 2013. godine. A za čišćenje kanala nakon poplava nam duguju 70 miliona dinara. Mogu da razumem da nema Vlada para, to je evidentno u svakodnevnom životu, ali ne mogu da razumem da jedna ozbiljna država ne može da ispoštuje ugovorom predviđene obaveze. Sve ovo vreme smo tražili različite načine i modele naplate istih, ali pošto do sada nije bilo odjeka u nadležnim ministarstvima, opciju traženja pravde na sudu uvek držimo otvorenom.
Predložen Nacrt zakona o finansiranju lokalne samouprave nedavno ste okarakterisali kao “tihu centralizaciju”. Zašto?
-Taj korak nije ni malo tih. On je primetan svakog dana u svim segmentima fukcionisanja jedne zajednice. Srbija je ustrojena kao strogo centralizovana država. Država koja nema razrađene mehanizme nagrađivanja uspešnih lokalnih samouprava i podsticajne mere za one manje sposobne. Zbog toga danas država preuzima sve više nadležnosti od lokalnih samouprava i istovremeno ih onemogućuje da samostalno odlučuju o putevima svog razvoja. To će dovesti do toga da jednog dana svi živimo ili u Beogradu ili Novom Sadu ili “negde između”. To će dovesti do kraha države. Tome se snažno protivim, ali ono što mi daje nadu je da je većina lokalnih samouprava protiv ovog Zakona nezavisno od stranačkog opredeljenja čelnih ljudi. Ukoliko bude uprkos tome izglasana ova verzija, biće to pokazatelj da je politički interes mnogo jači od državnog.
Posebnu pažnju ste protekle godine posvetili seoskim mesnim zajednicama. Koji su najveći problemi na koje su vam meštani ukazali i kako ih rešiti?
- Konceptualno je jako važno da Grad i mesne zajednice sarađuju, ali da te zajednice uživaju samostalnost. Odluka da porez od imovine ostane mesnim zajednicama odakle je prikupljena je samo još jedan korak u tom pravcu. Uočio sam dve vrste problema a to su privredni, odnosno egzistencijalni i infrastrukturni. Infrastrukturni su rešivi, ali su oni i dalje jako zabrinuti za svoju egzistenciju zbog niske cene stoke, voća, povrća… Svega onog što država treba da reguliše. Veliki broj nema ni zdravstvenu knjižicu. Upravo je to ono čime će se grad posebno pozabaviti u danima pred nama, jer je nedopustivo da starima i bolesnima u današnje vreme lekarska pomoć ne bude dostupna.
Šta je sa podsticajima poljoprivredi?
- U 2015. godini su udvostručena davanja za poljoprivredu, a budžetom za 2016. je ta stavka uvećana još za 20 procenata. Zadržali smo sve mere koje su se do sada pokazale uspešnim, ali smo podigli iznos sredstava za protivgradnu zaštitu, stimulisanje zadrugarstva, za povećanje kvaliteta stočnog fonda, proizvodnju meda.
Završen Aneks biblioteke, nova stalna postavka Muzeja, pokrenut časopis za kulturu,” Joakim Vujić” održan u Šapcu… čini se da je Šabac u vremenima kada obično za kulturu manjka sredstava dosta ulagao u istu. Hoće li ovaj trend biti nastavljen?
- Hoće. Moramo da shvatimo da je baš u ovakvim vremenima kultura izuzetno važna. Bez nje nema ni dobre poljoprivredne politike ni privredne strategije. Ove godine ćemo u kulturu uložiti isto kao i prethodne, samo što smo ovaj put, jer nema velikih projekata skoncentrisani na sadržaj. Sa zadovoljstvom mogu da najavim novi pozorišni festival u čiju realizaciju će biti uključeni velikani srpskog tatra poput Dušana Kovačevića, Mire Banjac, Nebojše Bradića… pravićemo Dane evropske kulture sa namerom da kroz prizmu Stanislava Vinavera pokažemo koliko je ovaj grad bio širok i važan za kulturu u prošlosti što danas opet može da bude.
Sudeći po medaljama i nagradama koje naši učenici donose sa međunarodnih takmičenja, Šabac je nešto poput grada malih naučnika. Matematički kamp traje već dugi niz godina, Filološki je od skoro zaživeo, da li su planirana neka nova ulaganja u obrazovanje mladih?
- U planu nam je da na Letnjikovcu napravimo Naučni centar koji bi trebao da obezbedi prisustvo nauke u svakodnevnom životu naših sugrađana a pre svega mladih. Za nauku i obrazovanje uvek treba da ima novca, jer to nisu troškovi već investicija. Verujem da ćemo uz Gorana Stanojevića, mog savetnika za nauku, i jednog od najzaslužnijih ljudi što su mladi Šapčani toliko uspešni na matematičkim olimpijadama dosta toga dobrog uraditi. Takođe, voleo bih da napomenem da je grad izdvojio sredstva da se naša flautiskinja Jana Ilić nađe u prestižnom Karnegi Holu u Njujorku, i bude drugi muzičar iz Srbije koji je tamo nastupao posle Stefana Milenkovića.
Pred nama je izborna godina. Šta je to što stranku kojoj pripadate izdvaja od ostalih zbog čega bi građani ponovo glasali isto kao i pre četiri godine i da li se, možda nadate ubedljivijoj pobedi?
- Izdvajaju nas ljudi. Svih ovih godina zadržali smo kontinuitet ozbiljnih i odgovornih ljudi a najbitnijim pozicijama u gradu. Nema kupljenih diploma. Nema rasipanja novca. Troši se onoliko koliko ima. Nema laži nema prevara. Imamo jaku i efikasnu upravu i ljude posvećene svom gradu.
Novogodišnja poruka čitaocima “Glasa Podrinja”?
- Verujem da zajedno možemo da učinimo da Šabac bude bolje mesto.
T.Trifković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa