8. april 2020.8. apr 2020.
Foto: Đorđe Đerić

Foto: Đorđe Đerić

Šabac i stvarnost kroz objektiv Đorđa Đerića

Život sačinjen od dragocenih trenutaka

Bavljenje muzikom i sviranje gitare je aktiviralo umetnički kod. U vremenu u kom živimo nije dovoljno biti samo dobar fotograf, kuvar, automehaničar, potrebno je biti i dobar menadžer. Oprema je važna, ali nije presudna, ljudski faktor stvara fotografiju. Više od načina razmišljanja, to je način života. Urbane gradske sredine
i priroda omiljeni izbor
Interesovanje za fotografiju je dugo „čučalo“ skriveno u meni. Bavljenje muzikom i sviranje gitare je aktiviralo umetnički kod. Gledao sam spotove i snimke muzičara i uvideo da posebno stranci vode računa o vizuelnom identitetu, prezentaciji, te me je to nagnalo da se ozbiljnije posvetim fotografiji kao mediju izražavanja - kaže dvadestdvogodišnji Đorđe Đerić, autor impresivnih fotografija panorama Šapca.

Ipak put od idejnog do realnog iziskuje strpljenje, upornost i predanost.
-Prvi fotoaparat nije bio vrhunskog kvaliteta, ali je uvek bio tu negde. Sigurno je proteklo nekoliko godina od tada do nabavke drona. Kupovina nove opreme je bila „okidač“ za sve. Volim vreme da provodim u prirodi, vozim bicikl i „usput“ napravim seriju fotografija. Uvideo sam da postavljanje tih sadržaja na društvenim mrežama privlači pažnju ljudi, više nego što sam očekivao. Nije bilo planirano, ali se stvorila potpuno nova i drugačija perspektiva. Moram da priznam da dronovi nisu bili toliko popularni i zastupljeni u gradu, ali ni panorame Šapca. Sledio sam svoj unutrašnji osećaj i hobi je postao posao koji ima perspektivu u Srbiji - ističe naš sagovornik.

Po završetku srednje škole matematičke formule i ekonomske analize zamenio je osmom umetnošću. Hobi je poprimio obrise ozbiljnog poslovnog poduhvata, ali je stečeno formalno obrazovanje. Da bi se voleo posao, neophodno je od interesovanja koje lagano postaje strast stvoriti perspektivno zanimanje.

-Pohađao sam Ekonomsku školu. Iako mi brojke nisu bile omiljene i okrenuo sam se umetnosti, stečeno obrazovanje mi je pomoglo da bolje shvatim ekonomiju i poslovanje. U vremenu u kom živimo nije dovoljno biti samo dobar fotograf, kuvar, automehaničar, potrebno je biti i dobar menadžer. Korišćenje mogućnosti društvenih mreža i marketinga na pravi način je obavezna stavka. Biti majstor svog zanata se podrazumeva, ali vođenje biznisa je značajan deo uspeha.
Kod nas još uvek nije potpuno izgrađena svest o brendu. Osećaj koji vezujete kada pomislite na određeni proizvod ili uslugu je upravo brend. Stvoriti sopstvenu prepoznatljivost je važno, ali nije jednostavno. Kada neko čuje za vas, da ima jasnu sliku i osećaj.

Autentičnost je dobra, ali treba je dostići. Biti dobar, najbolji nije dovoljno u milenijumu inovacija. Prezentovati sebe, svoj rad i trasirati put prepoznatljivosti ozbiljan je zadatak.

Majstori zanata
Moderna oprema nije garant dobre fotografije znaju pravi majstori. Vešto oko dragocenije je od bilo kog mehaničkog aparata. Uz urođeni osećaj za trenutak i prostorne relacije profesionalno usavršavanje je neprikosnovena obaveza svakog početnika, ali i dokazanog znalca.

-Dobra fotografija nužno ne zavisi od opreme. Naravno, ima tu određenih segmenata gde je potrebna. Verovatno da nemam dron tehnički ne bih mogao da sprovedem u delo neke fotografije, posebno onu koja je „krivac“ za to što sam postao prepoznatljiv. Oprema je važna, ali nije presudna. Ona je tu da uhvati trenutak koji osetim kao najbolji. Ljudski faktor, osećaj koji me navodi i želja da određenu situaciju prenesem na fotografiju je ključ, a dobar fotoaparat samo sredstvo za realizaciju. Dobra fotografija je ona koja vas „zaledi“ i odvede u taj trenutak, kao da ste bili prisutni u momentu nastanka. Taj osećaj je merilo kvaliteta, kada izazove reakciju. Ukoliko zastanem i pogledam, to je to. Kada je fotografija dobra, nema potrebe da se dorađuje, a lošu ne može da spase ni editovanje i to više nije to.

Dok trepneš vreme je proletelo
Informacione tehnologije promenile su međuljudsku komunikaciju. Floskula „Slika vredi 1.000 reči“ nikada nije bila preciznija.
-Sa razvojem aplikacija poput Instagrama i drugih gde su reči svedene na minimum, a fotografije menjaju reči, značajno je uticalo na razvoj ove oblasti u Srbiji. Primetio sam da se više pažnje obraća na detalje, što ide ka ozbiljnijem shvatanju moći fotografije. Digitalna era je omogućila da zavirimo u dešavanja u različitim delovima sveta. Zapad je sigurno nekih 50 godina ispred nas kada je ovaj posao u pitanju. Tamo pronalazim savete, trikove i rado pratim rad tamošnjih kolega. Konstantno usavršavanje je neophodno. Ukoliko se ne prate trendovi nema napretka.

Nebeski svod u zenici
Obična, svakodnevna šetnja donosi inspiraciju, drugačiji pogled na sve(t). Igre svetlosti i senke plešu na sceni kao režiranoj za trenutak koji samo treba ovekovečiti objektivom aparata. „Podignite pogled, poručuje Đorđe.

-Često zaboravljamo na ono što nas okružuje. Dobre fotografije nastanu iz druge perspektive. Ljudi dok šetaju ne obraćaju pažnju na ono što je „iznad“ visine oka. Definitivno svako zanimanje utiče na smer u kom osoba razmišlja i kako vidi predmete, događaje, ljude. Uz fotografiju pokreće me bit muzike. Mozak, ruka kreću u ritmu. Identično je i sa aparatom. Predeo, priroda, trenutak i zabeleženo je. To je više od načina razmišljanja, postaje način života.
Sve svoje sa sobom nosim

Umetnički poriv, težnja za avanturom, ranac sa neophodnom opremom, i fotoaparat, esencijalni su predmeti za foto safari.
-Urbane gradske sredine i priroda su mi favoriti kada je izbor tema u pitanju i uz putovanja su nepresušan izvor inspiracije. Ranac, oprema i spreman sam za foto safari. Trudim se da izbegavam centralne gradske ulice gde je sve glamurozno. Naravno da tu bude zanimljivih arhitektonskih zdanja. Ipak, pijace i mesta gde se odvija svakodnevni život je ono što volim da fotografišem. Fotografisanje pejzaža je jednostavnije, priroda je statična, dok kada su urbane slike postoji akcija i treba biti spreman, skoncentrisan, a to je ono što me privlači.

Priroda u pozitivu
Na konkurs koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Srbiji i časopis „Nacionalna geografija“ na srpskom jeziku za najlepšu fotografiju netaknute prirode naše zamlje pod nazivom “Priroda u pozitivu” pristiglo je više od hiljada radova. Đorđe je sa snimkom „Oluja“ osvojio osmo mesto.

-Imao sam sreću da učestvujem na konkursu koji je raspisala delegacija Evropske unije u Srbiji u saradnji sa časopisom Nacionalna geografija u Srbiji. Aplicirao sam sa delom „Oluja“ i od 3.000 radova se našla na osmom mestu. Izložba je bila u Domu omladine u Beogradu, a zatim u Muzeju primenjene umetnosti.

Duga gradska tradicija
-Šabac ima dobrih fotografa. Sve zavisi od toga za koju fotografiju su se opredelili, da li za dokumentarnu, tradicionalni način ili umetnički. Sve je stvar odabira. Srbija ima talentovane ljude. Jedino što je ovaj zanat manje cenjen nego u drugim zemljama.



Pokretne slike i film-mejker
-Planiram da se više posvetim video produkciji. Od toga je sve počelo, a budućnosti donosi samo usavršavanje na ovom polju. Uvek treba gledati na uspešne ljude, učiti od njih. Želim da radim i filmove jednog dana. Filmska produkcija je san, nadam se i ubrzo ostvaren.
M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa