10. septembar 2020.10. sep 2020.
Ekonomska kriza dolazi u Srbiju polako, ali sigurno

Ekonomska kriza dolazi u Srbiju polako, ali sigurno

Najnovija analza Međunarodnog monetarnog fonda ukazuje da bi zbog korona krize 140 hiljada radnih mesta u Srbiji moglo da bude ugroženo, što je daleko više od 50 hiljada koje je u svom poslednjem izveštaju naveo Fiskalni savet Srbije.

Kako je nedavno pisala Nova ekonomija, u svojoj analizi Međunarodni monetarni fond preporučio je Srbiji da nastavi sa merama pomoći privredi.

U Srbiji su inače posebno osetljivi sektori industrije mašina i opreme, maloprodaje, veleprodaje, transporta i ugostiteljstva.

Na kraju, posebno treba obratiti pažnju i na mogućnost da dugovi preduzeća porastu za više od 40 odsto do kraja godine.

To je, kako se naglašava, dodatni razlog da se nastavi sa državnom pomoći.

ZEMLjE REGIONA VEĆ PREDUZELE MERE
Albanija, Hrvatska, Severna Makedonija, Crna Gora već u rebalansu za 2020. iskazuju ili planiraju smanjenje fonda za plate i to za oko jedan odsto.

Ipak, kako naglašava Fiskalni savet, najrestriktivnija od svih zemalja u regionu je Bosna i Hercegovina, koja je još u junu odlučila da plate zavaničnika u zajedničkim institucijama smanji za 20 odsto.

Neodgovorno je povećavati plate u javnom sektoru, ako to ne prati kretanja u privredi, kažu ekonomisti Fiskalnog saveta.

ŠTA JE PREDLOŽIO FISKALNI SAVET
Zbog toga je Fiskalni savet predložio umereno budžetsko stezanje i zamrzavanje plata u javnim preduzećima, koja često odlažu probleme i račun lošeg poslovanja ispostavljaju godinama kasnije.

Prema mišljenju Fiskalnog saveta, nezaposlenost će intenzivnije rasti u drugom delu godine, posebno nakon novembra kada prestanu da važe ograničenja u pogledu otpuštanja radnika u firmama koje su koristile državnu pomoć.

Ekonomisti Saveta upozoravaju da se može dovesti u pitanje i do 50 hiljada radnih mesta, a očekuje se i smanjenje zarada.

Kako dodaju, oporavak i vraćanje na prethodno stanje ići će polako i postepeno.

Naglašava se da bi bilo neodgovorno da se planira povećanje zarada u budžetskom sektoru, naredne 2021.

Zarade bi zbog toga ne bi trebalo da se kreću suprotno od kretanja u privredi, a plate u tom sektoru su inače bile veće do početka krize u odnosu na privatni.

U aprilu je recimo, razlika u visini zarade bila 25 odsto u korist javnog sektora, dok je pre toga bila za pet procenata manja.

Izvor: Nova Ekonomija

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa