7. mart 2023.7. mar 2023.

Đedović: Bez snažnog energetskog sistema nema otporne ekonomije
Nema otporne ekonomije bez snažnog i otpornog energetskog sistema i sigurnog snabdevanja električnom energijom i energentima, rekla je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović na Kopaonik biznis forumu (KBF).
Centralna tema 30. KBF je Otpornost ekonomije u neizvesnim vremenima - Ključni izazovi za Srbiju i Zapadni Balkan.
Đedović je, govoreći na panelu o energetskoj bezbednosti Srbije rekla da je njeno ministarsvo započelo mandat u globalno najneizvesnijem vremenu za energetiku u polednjih 50 godina, u kome mnogo toga ne zavisi od Srbije, već od međunarodnih prilika i kretanja na svetskim berzama.
"S druge strane Ministarstvo ima odgovornost prema građanima da obezbedi da svega bude dovoljno i da se posledice krize što manje osete. Obezbedili smo dovoljno gasa u skladištma u Mađarskoj i Srbiji i minimalno ga do sada povlačili, a rezerve naftnih derivata su 54 odsto veće u 2022. u odnosu na 2021. godinu", rekla je Đedović.
Dodala je da je Ministarstvo uspelo da cena električne energije i gasa za domaćinstva, uprkos nedavnom povećanju bude među najnižima u Evropi.
Istakla je da je sačuvana konkurentnost privrede i privlačenje investicija, kao i da se uspelo da se rast cena na globalnom tržištu ne prelije u punoj meri na domaće tržište.
Ona je rekla da je u maju 2021. godine Elektroprivreda Srbije (EPS) za industriju imala cenu oko 60 evra za megavatsat, u julu 2022. električana energija je na berzi bila 372 evra, dok se u Srbiji privredi prodavala po pet puta nižoj ceni od 75 evra po megavatsatu.
Đedović je rekla da se posebna pažnja posvećuje dugogodišnjim problemima, neblagovremenom investiranju u proizvodnju uglja, nodostatku kapaciteta za obnovljive izvore, posebno u javnom sektoru, unapređenju infrastrukture i nedovoljnoj produktivnosti u proizvodnji javnih preduzeća.
"Problem je i kolektivna neefikasnost u potrošnji električne energije što imate priliku da uočite u ovom i hotelima pored, gde je enormno toplo i morate da držite otvorene prozore", rekla je Đedović.
Dodala je da je proizvodnja uglja u EPS-u četiri puta manja u odnosu na Poljsku i Nemačku.
Istakla je da je strateški cilj Ministarstva ostvarenje energetske nezavisnosti po najnižoj ceni za građane i privredu.
Za ostvarivanje tog cilja potrebno je, kako je rekla, povećati kapacitete za proizvodnju električne energije, povećati broj ruta i snabdevača energentima i sprovesti energetsku tranziciju.
Ona je rekla da se radi na završetku interkonektora Srbija-Bugarska što će doneti dodatnu sigurnost za snabdevanje gasom, da mora da se jača i unutrašnja mreža gasovoda, a da ove godine treba da se završi i izgradnja termoelektrane Kostolac B3 što će obezbediti dodatnih pet odsto proizvodnjih kapaciteta EPS-a.
Planira se, kako je rekla i pokretanje aukcija za obnovljive izvore energije i za privatni i javni sektor, radi se i na poboljšanju regulatornog okvira za taj sektor i izmeni Zakona o energetici kako bi se više usklado sa regulativom EU, a radi se i na reformi energetskih preduzeća.
"Moramo da budemo energetski efikasniji, na javni poziv javila se 151 jedinica lokalne samouprave za mere za podsticanje energetske efikasnosti. Investrali smo 2,6 miliardi dinara i 20.000 domaćinstava su energetski sanirana, a dodatnih 70 miliona evra će se još uložiti u sanaciju 80.000 novih domaćinstava.
Centralna tema 30. KBF je Otpornost ekonomije u neizvesnim vremenima - Ključni izazovi za Srbiju i Zapadni Balkan.
Đedović je, govoreći na panelu o energetskoj bezbednosti Srbije rekla da je njeno ministarsvo započelo mandat u globalno najneizvesnijem vremenu za energetiku u polednjih 50 godina, u kome mnogo toga ne zavisi od Srbije, već od međunarodnih prilika i kretanja na svetskim berzama.
"S druge strane Ministarstvo ima odgovornost prema građanima da obezbedi da svega bude dovoljno i da se posledice krize što manje osete. Obezbedili smo dovoljno gasa u skladištma u Mađarskoj i Srbiji i minimalno ga do sada povlačili, a rezerve naftnih derivata su 54 odsto veće u 2022. u odnosu na 2021. godinu", rekla je Đedović.
Dodala je da je Ministarstvo uspelo da cena električne energije i gasa za domaćinstva, uprkos nedavnom povećanju bude među najnižima u Evropi.
Istakla je da je sačuvana konkurentnost privrede i privlačenje investicija, kao i da se uspelo da se rast cena na globalnom tržištu ne prelije u punoj meri na domaće tržište.
Ona je rekla da je u maju 2021. godine Elektroprivreda Srbije (EPS) za industriju imala cenu oko 60 evra za megavatsat, u julu 2022. električana energija je na berzi bila 372 evra, dok se u Srbiji privredi prodavala po pet puta nižoj ceni od 75 evra po megavatsatu.
Đedović je rekla da se posebna pažnja posvećuje dugogodišnjim problemima, neblagovremenom investiranju u proizvodnju uglja, nodostatku kapaciteta za obnovljive izvore, posebno u javnom sektoru, unapređenju infrastrukture i nedovoljnoj produktivnosti u proizvodnji javnih preduzeća.
"Problem je i kolektivna neefikasnost u potrošnji električne energije što imate priliku da uočite u ovom i hotelima pored, gde je enormno toplo i morate da držite otvorene prozore", rekla je Đedović.
Dodala je da je proizvodnja uglja u EPS-u četiri puta manja u odnosu na Poljsku i Nemačku.
Istakla je da je strateški cilj Ministarstva ostvarenje energetske nezavisnosti po najnižoj ceni za građane i privredu.
Za ostvarivanje tog cilja potrebno je, kako je rekla, povećati kapacitete za proizvodnju električne energije, povećati broj ruta i snabdevača energentima i sprovesti energetsku tranziciju.
Ona je rekla da se radi na završetku interkonektora Srbija-Bugarska što će doneti dodatnu sigurnost za snabdevanje gasom, da mora da se jača i unutrašnja mreža gasovoda, a da ove godine treba da se završi i izgradnja termoelektrane Kostolac B3 što će obezbediti dodatnih pet odsto proizvodnjih kapaciteta EPS-a.
Planira se, kako je rekla i pokretanje aukcija za obnovljive izvore energije i za privatni i javni sektor, radi se i na poboljšanju regulatornog okvira za taj sektor i izmeni Zakona o energetici kako bi se više usklado sa regulativom EU, a radi se i na reformi energetskih preduzeća.
"Moramo da budemo energetski efikasniji, na javni poziv javila se 151 jedinica lokalne samouprave za mere za podsticanje energetske efikasnosti. Investrali smo 2,6 miliardi dinara i 20.000 domaćinstava su energetski sanirana, a dodatnih 70 miliona evra će se još uložiti u sanaciju 80.000 novih domaćinstava.
Beta
Aktuelno
Najnoviji broj
24. april 2025.