3. decembar 2024.3. dec 2024.
(Foto: Glas Podrinja)
Puno posla za obućare na prelazu sezone
Cipele ne vole da stoje
Od svoje šesnaeste godine Aleksandar Bursać je u obućarstvu a zanat je nasledio od ujaka. Samostalno radi od 1995. godine, a naredne obeležava značajan jubilej, 30 godina kako je u ovom poslu. Kada je počeo da se bavi obućarskim zanatom, majstora i obućarskih radnji je bilo dosta više.
- Trenutno koliko znam popravku obuće u Šapcu rade četiri majstora obućara. Pre korone, dakle do pre samo četiri godine bilo je još osam kolega ali su u međuvremenu prestali da se bave ovim zanatom. Posla ima konstantno a naročito na smeni godišnjih doba. Sada najviše popravljamo patike, unutrašnjost koja se troši prilikom obuvanja i izuvanja, menjamo flekice na cipelama i čizmama. Dosta ima obuće koja je propala ne zbog previše nošenja već upravo zato što se čuva i stoji duži vremenski period po ormarima ili kutijama. „Samo sam ih jednom obula a cipela se odlepila ili ogulila“ često čujem u radnji a to se dešava baš zbog toga što nije dugo nošena. Sve je manje tih nekih lakših popravki kao što su zamena flekica ili pendžetiranje. Uglavnom se obuća brzo odlepi i odšije a kod takvih popravki ima malo više posla. Sad je sezona i neispravnih rajsferšlusa na čizmama i drugoj zimskoj obući – objašnjava Bursać.
Priprema i finiš same popravke radi se mašinom sa šmirglom, ostali alat je ručni, standardni obućarski koji se ne menja godinama.
- Pravili smo ranije drvene klompe koje su sad izašle iz mode a prestali smo sa izradom i zbog zahtevnog procesa proizvodnje. Nekada je obuća trajala godinama, sada je to malo drugačije. Ni cena više ne mora da bude garant kvaliteta. To što je neko platio skupo neki par obuće, ne znači da neće stići do mene na popravku. Ima i slučajeva da određeni par cipela, patika ili sandala bude nekom omiljeni i da ih donosi na popravku kako bi ih što duže sačuvao – navodi obućar.
Mušterije su kaže majstor Bursać raznolike, ali ih je najviše stalnih, sa kojima se rado ispriča o svemu i svačemu, i tako već tri decenije.
Uvidom u bazu podataka Agencije za privredne registre, obućarskih radnji je sve manje ne samo u Šapcu već i u čitavoj Srbiji. Na jednu koja je u aktivnom statusu, dolazi duplo onih koje su prestale da rade.
- Trenutno koliko znam popravku obuće u Šapcu rade četiri majstora obućara. Pre korone, dakle do pre samo četiri godine bilo je još osam kolega ali su u međuvremenu prestali da se bave ovim zanatom. Posla ima konstantno a naročito na smeni godišnjih doba. Sada najviše popravljamo patike, unutrašnjost koja se troši prilikom obuvanja i izuvanja, menjamo flekice na cipelama i čizmama. Dosta ima obuće koja je propala ne zbog previše nošenja već upravo zato što se čuva i stoji duži vremenski period po ormarima ili kutijama. „Samo sam ih jednom obula a cipela se odlepila ili ogulila“ često čujem u radnji a to se dešava baš zbog toga što nije dugo nošena. Sve je manje tih nekih lakših popravki kao što su zamena flekica ili pendžetiranje. Uglavnom se obuća brzo odlepi i odšije a kod takvih popravki ima malo više posla. Sad je sezona i neispravnih rajsferšlusa na čizmama i drugoj zimskoj obući – objašnjava Bursać.
Priprema i finiš same popravke radi se mašinom sa šmirglom, ostali alat je ručni, standardni obućarski koji se ne menja godinama.
- Pravili smo ranije drvene klompe koje su sad izašle iz mode a prestali smo sa izradom i zbog zahtevnog procesa proizvodnje. Nekada je obuća trajala godinama, sada je to malo drugačije. Ni cena više ne mora da bude garant kvaliteta. To što je neko platio skupo neki par obuće, ne znači da neće stići do mene na popravku. Ima i slučajeva da određeni par cipela, patika ili sandala bude nekom omiljeni i da ih donosi na popravku kako bi ih što duže sačuvao – navodi obućar.
Mušterije su kaže majstor Bursać raznolike, ali ih je najviše stalnih, sa kojima se rado ispriča o svemu i svačemu, i tako već tri decenije.
Uvidom u bazu podataka Agencije za privredne registre, obućarskih radnji je sve manje ne samo u Šapcu već i u čitavoj Srbiji. Na jednu koja je u aktivnom statusu, dolazi duplo onih koje su prestale da rade.
S.G.
Aktuelno
Najnoviji broj
16. januar 2025.