11. NOVEMBAR “ DAN PRIMIRJA U PRVOM SVETSKOM RATU
SRBIJA POPUT FENIKSA
Sutra se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zvanični praznik više država Evrope i sveta, među kojima je, od 2012. godine i Srbija
Jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 sati pre podne 1918. godine, u železničkom vagonu, na severu Francuske, potpisi Maršala Ferdinanda Foša, komandanta savezničkih snaga, Admirala Roslina Vemisa, zapovednika Britanske mornarice s jedne, i generala Fon Vinterfelda, komandanta Nemačke armije, odnosno Fon Oberdorfa, ministra spoljnih poslova, s druge strane, označili su kraj ratnih dejstava u do tada, najvećem i najkrvavijem sukobu u ljudskoj istoriji, Velikom ratu.
Ovaj događaj 11. novembra 1918. godine nije označio mir, već primirje u Prvom svetskom ratu (mir je potpisan tek naredne godine u Versaju), ali kako ratna dejstva više nisu nastavljena, u Evropi se upravo on obeležava kao datum okončanja rata i praznik Dan primirja. Više od 15 miliona vojnika i civila koji su doživeli početak rata 28. jula 1914. nije dobilo priliku da odahne kada su puške utihnule.
Srbija, država pobednica i nacija koja je podnela ogromne žrtve u zasutavljanju armija Carevine Nemačke, Austrougarske monarhije i Bugarske, ovaj dan je uvrstila u kalendar praznika 2012. godine. Kraljevina Srbija, tokom četiri godine je izgubila oko 1.100.000 stanovnika (vojnika i civila), a pobede na Ceru, u Kolubarskoj bici i proboj na Kajmakčalanu, dali su važan doprinos pobedi sila Antante nad Centralnim silama.
Cvet Feniks, odnosno Natalijina Ramnoda (lat. Ramonda Serbica) i crno“zelena traka, usvojeni su kao simbol Dana primirja kod nas. Ljubičasti cvet, nazvan po kraljici Nataliji Obrenović, autentična biljna vrsta ovih područja karakteristična je po svojoj izdržljivosti, čak i mogućnosti da oživi posle sušenja, što simboliše oživljavanje Srbije i posle okupacije neprijatelja, dok je traka replika trake sa Albanske spomenice.
VAGON SIMBOL UŽASA
Prvi svetski rat bio je, do tada, najveći sukob u istoriji čovečanstva. Iako je označio velike promene na geopolitičkom planu Evrope, suštinski je Veliki rat bio samo zloslutna najava onoga što je usledilo svega 21 godinu kasnije. O tome možda najplastičnije govori sudbina vagona u kome je primirje potpisano. Posle novembra privremeno je povučen iz upotrebe, a potom i vraćen kao deo kompozicije francuskog predsedničkog voza. Povodom obeležavanja devete godišnjice primirja, 1927. godine, vraćen je na isto mesto gde je bio 1918 “ te. Nažalost, kao dokaz konačne ništavosti primirja, Adolf Hitler je 1940. godine, zahtevao da snage Francuske bezuslovnu predaju potpišu baš u ovom vagonu.
Ovaj događaj 11. novembra 1918. godine nije označio mir, već primirje u Prvom svetskom ratu (mir je potpisan tek naredne godine u Versaju), ali kako ratna dejstva više nisu nastavljena, u Evropi se upravo on obeležava kao datum okončanja rata i praznik Dan primirja. Više od 15 miliona vojnika i civila koji su doživeli početak rata 28. jula 1914. nije dobilo priliku da odahne kada su puške utihnule.
Srbija, država pobednica i nacija koja je podnela ogromne žrtve u zasutavljanju armija Carevine Nemačke, Austrougarske monarhije i Bugarske, ovaj dan je uvrstila u kalendar praznika 2012. godine. Kraljevina Srbija, tokom četiri godine je izgubila oko 1.100.000 stanovnika (vojnika i civila), a pobede na Ceru, u Kolubarskoj bici i proboj na Kajmakčalanu, dali su važan doprinos pobedi sila Antante nad Centralnim silama.
Cvet Feniks, odnosno Natalijina Ramnoda (lat. Ramonda Serbica) i crno“zelena traka, usvojeni su kao simbol Dana primirja kod nas. Ljubičasti cvet, nazvan po kraljici Nataliji Obrenović, autentična biljna vrsta ovih područja karakteristična je po svojoj izdržljivosti, čak i mogućnosti da oživi posle sušenja, što simboliše oživljavanje Srbije i posle okupacije neprijatelja, dok je traka replika trake sa Albanske spomenice.
VAGON SIMBOL UŽASA
Prvi svetski rat bio je, do tada, najveći sukob u istoriji čovečanstva. Iako je označio velike promene na geopolitičkom planu Evrope, suštinski je Veliki rat bio samo zloslutna najava onoga što je usledilo svega 21 godinu kasnije. O tome možda najplastičnije govori sudbina vagona u kome je primirje potpisano. Posle novembra privremeno je povučen iz upotrebe, a potom i vraćen kao deo kompozicije francuskog predsedničkog voza. Povodom obeležavanja devete godišnjice primirja, 1927. godine, vraćen je na isto mesto gde je bio 1918 “ te. Nažalost, kao dokaz konačne ništavosti primirja, Adolf Hitler je 1940. godine, zahtevao da snage Francuske bezuslovnu predaju potpišu baš u ovom vagonu.
D. B.
Najnoviji broj
30. april 2025.