13. april 2017.13. apr 2017.
DALI ŽIVOTE DA NE BUDE ŽRTAVA NA ZEMLjI
SLATINA POSLE TRAGEDIJE

DALI ŽIVOTE DA NE BUDE ŽRTAVA NA ZEMLjI

„Bolje da su nam sve jagode izgorele, samo da su oni preživeli, kaže Mileta Mladenović, u čiju baštu je pao avion.“ „Sigurno im je bilo jasno da njima nema spasa, ali su uspeli da izbegnu da neko pogine i na zemlji“, rekao nam je Avelj Trifunović iz Slatine, par sati nakon događaja
Pet dana posle pada aviona u Slatini, na mestu tragedije samo pobodeni jorgovani i ostaci izgorelih sveća. Sve ostalo odnela je Vojska.
Mladenovići, u čiju baštu se avion srušio, nisu u tom trenutku bili kod kuće. Kažu, najveća sreća je u tome što je taj dan bio praznik, Blagovesti, inače bi svi radili oko jagoda.
- Delovi aviona leteli su stotinama metara okolo. Nijedan od pilota se nije katapultirao. Kada smo došli kući jedva smo ušli u dvorište od nepoznatih ljudi. Bila je tu vojska, policija, ali i ljudi koji su došli iz znatiželje da vide šta se desilo, priča Mileta Mladenović.
Vojska je na licu mesta bila i u subotu i u nedelju. Međutim, sjatilo se i “pola Pocerine”, jer nažalost tragedije uvek imaju svoju “publiku”.
Iako na njivi nema više ostataka aviona, na jagodama Mladenovića vidljive su posledice. Rečeno im je da će šteta biti nadoknađena.
-Bolje da su nam sve jagode izgorele, samo da su oni preživeli. Dolazila je porodica Nenada Ćulibrka, ostavili su cveće. Njihove porodice mogu da dođu ovde kada god budu želele, kaže Mileta.
Njegova majka Zlata bila je kod kuće kada je avion pao. Gledala je televizor i kada je čula avion i eksploziju mislila je da su bacili bombu.
Kažu da su posle tragedije i životinje zaćutale, verovatno zbog straha. Psi se nisu oglasili dva dana, a fazani, koji su u ovoj bašti bili domaći, javili su se tek u ponedeljak.
Komšija Mladenovića, Avelj Trifunović navodi da se sve desilo za par sekundi. Veruje da su piloti dali sve od sebe da izbegnu pad na kuće, kao da su ranije ispustili gorivo da bi se izbegla još veća tragedija.
-Dva puta je obleteo oko kuća, krenuo da pada ka komšijinom čardaku, mislili smo da će tu da udari, ali izgleda da su tražili mesto gde da padnu. Srušili su se na pedesetak metara od kuća. Sigurno im je bilo jasno da njima nema spasa, ali su uspeli izbegnu da neko nastrada i na zemlji, rekao nam je Trifunović par sati nakon događaja, još uvek veoma uznemiren.
Na dan nesreće u Slatinu su došli ministar odbrane Zoran Đorđević, načelnik Generalštaba general Ljubiša Diković i komandant Ratnog vazduhoplovstva i Protiv- vazdušne odbrane general-major Ranko Živak. Oni su izrazili saučešća porodicama i izjavili da će biti istraženi uzroci nesreće.
- Piloti su bili odlično osposobljeni. Lično sam bio prisutan na aerodromu Batajnica kada su krenule pripreme za zadatak. Oni su poleteli, javili se u odlasku preko Inđije i Šapca i posle toga smo izgubili kontakt – rekao je general Živak.
Komemoracija nastradalim pilotima održana je u nedelju u Domu vazduhoplovstva u Zemunu. Pored porodica i vojnog vrha, komemoraciji su prisustvovali i pojedini ministri Vlade Srbije, kao i veliki broj kolega i prijatelja nastradalih pilota.
U ovom trenutku nije lako naći prave reči utehe koje bi mogle ublažiti tugu i bol njihovih najmilijih. Nenad i Dejan su kao ljudi, piloti i oficiri stasavali u veoma teškim vremenima i imali su tu privilegiju da budu izabrani da uđu u uzak krug ljudi kojima se pružila šansa da ostvare san i želju mnogih – da lete. Prošli su dug i težak put osposobljavanja i usavršavanja i položili mnoge ispite, kako školske i profesionalne, tako i one životne. Zahvaljujući svojim ljudskim kvalitetima, vrlinama i sposobnostima, poštenom i predanom radu, a sve uz nesebičnu podršku svojih najbližih, izrasli u vrsne stručnjake, oficire i pilote koje bi svako poželeo da ima pored sebe, istakao je general Živak na komemoraciji.
Potpukovnik Nenad Ćulibrk sahranjen je u Šapcu, a kapetan Dejan Pandurović u Beogradu. Stotine ljudi ispratilo je svog sugrađanina na Novom groblju na Letnjikovcu uz zvuke pesme Tamo daleko.

Potpukovnik Nenad Đure Ćulibrk rođen je 30.9.1968. godine u Virovitici. Obavljao je dužnost referenta u Odseku za vazduhoplovnu podršku Odeljenja za operativne poslove Komande RV i PVO. Na službi u Vojsci Srbije je od 20.7.1991. godine. Tokom vojničke karijere obavljao je niz dužnosti i više puta je nagrađivan i pohvaljivan. Potpukovnik Ćulibrk bio je nastavnik i instruktor letenja, nosilac je Zlatnog letačkog znaka. Potpukovnik Ćulibrk je bio oženjen i ima dvoje dece.


Kapetan Dejan Anđelka Pandurović rođen je 15.4.1978. godine u Vrbasu. Na službi u Vojsci Srbije je od 2001. godine. Obavljao je dužnost pilota, ujedno nastavnika letenja u 1. avijacijskom odeljenju 252. školsko-trenažne avijacijske eskadrile u 204. vazduhoplovnoj brigadi. Tokom karijere obavljao je više letačkih dužnosti i za svoj rad nagrađivan je i pohvaljivan. Kapetan Pandurović je bio oženjen i otac je dvoje dece.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa