20. april 2017.20. apr 2017.
ZABORAVLjENO KULTURNO NASLEĐE SELA VARNE U ŠABAČKOJ POCERINI

Devojački grob

Nekad je u Varni postojao mramorni spomenik, odnosno „beleg“ po narodski, koji je uradio mladi šabački zanatlija i umetnik, kamenorezac Sima Širgić, verovatno u drugoj polovini 19. veka. On je „izrezao“ s jedne strane, kratku žalosnu istoriju devojke, a s druge strane naslikao nju u lepom pocerskom odelu, tako lepu kao da će progovoriti. Spomenik je davno nestao, navodi pisac Mihajlo Sretenović autor istoimene knjige. Danas samo postoji nadgrobni spomenik nesrećnice, a narod ga i danas naziva: „Devojački grob“, ali je na žalost sklonjen u stranu, sa perspektivom da iz nehata ode u zaborav ili ko zna gde.
Mihajlo Sretenović (1866-1934), zaboravljeni pripovedač mačvanskog kraja, tužnu sudbinu Milice Delić opisao je u pripoveci “Devojački grob”. U uvodnom obraćanju čitaocima narodno predanje pretočeno u književnu formu posvetio je poznatom književniku, svom pobratimu, Janku Veselinoviću (1862-1905).
Zašto je Mihajlo posvetio baš pripovetku “Devojački grob” Veselinoviću? Odgovor je dao sam Sretenović, zato što je pobratim već „opričao“ Ašikov grob, a po njegovom tvrđenju u narodu postoje obeležena mesta koja se stalno spominju kao lokalni toponimi... To su mesta koja su tako obeležena, da ne može biti, a da se ona u govoru ne pomenu... Ona su s narodom srasla, i neće se nikad zaboraviti...
Na kraju pripovetke stoji dragocen zapis: Putnik koji bi putovao iz lepoga Šapca, drumom preko Cera za Krupanj, prošao bi prvo selo Museline, a sada Jevremovac, pa bi došao u Varnu... Tu je seoska mehana, i stanica za odmor. Neka zapita uslužnoga mehandžiju Pavla, gde je ovde „Devojački grob“ i on će mu rukom pokazati, jer je jedva dvadeset koraka od njegove sadašnje mehane... Pripovetka je doživela više izdanja, a citat je uzet iz četvrtog koje je štampano u Beogradu 1922. godine.
Sam spomenik nosi sve odlike narodnog stvaralaštva, isklesan od belog kamena sa verzijom staroslovenskog pisma i geometrijskom ornamentikom bez istaknutog krsta, odnosno sa polukružnim završetkom, on jeste lep primer zanatskog etno-stvaralaštva. Moguće da je bio krajputaš, lokalni toponim, zajedno sa još jednim spomenikom Đorđu Panteliću iz 1849, koji opominje na veliku epidemiju „besne vaši“ koja je harala Mačvom i odnela puno života.
Pripovetka govori o dve mladosti, dva zaljubljena bića, o iskrenoj i čednoj devojci i poštenom mladiću. Oni su se uhvatili u mrežu pohlepe i laži njihovih staratelja. Devojku je ubio momak kom je poklonila srce, a njega je dokrajčila robija.
Proteklih godina porodica Delić iz Varne trebalo je da ukloni spomenik. Ljiljana Delić krenula je u iscrpno istraživanje i došla do dragocenih arhivskih podataka o verodostojnosti događaja. Zahvaljujući njenoj upornosti spomenik je sačuvan. Pokrenuta je ideja od strane potomaka porodice Delić, starosedelaca, da se on vrati na prostor mesne zajednice, pored nekadašnjeg odmarališta, danas autobuskog stajališta, gde je postavljen od 1835. godine, jer je on izvor i dokaz o narodnom predanju i literarnom stvaralaštvu mačvanskog pisca 19. i 20. veka, kao i primer materijalne kulture. Procenjuje se da Varna treba da sačuva jedini vekovni spomenik i da se nađe na mapi turističke ponude.
Ljiljana Delić, Olivera Delić, muzejski savetnik

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa